51. hodočašće Hrvata katolika u Altötting
FOTO: E. Slišković, I. Markgraf i L. Vištica // 51. hrvatsko hodočašće u Altötting
Altötting (IKA)
Tradicionalno, pedeset i prvi put, u nedjelju 30. lipnja 2024., nekoliko tisuća hrvatskih vjernika iz Münchena i ostalih hrvatskih župa i zajednica u Bavarskoj i obližnjoj Austriji hodočastilo je Majci Božjoj u Altötting predvođeno svećenicima i pastoralnim osobljem pojedinih župa i zajednica.
Među vjernicima je bio i generalni konzul RH u Münchenu Vladimir Duvnjak.
Svečanu misu u bazilici St. Anna predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini Tomo Vukšić u zajedništvu s dušobrižnicima hrvatskih katoličkih zajednica i župa u Bavarskoj. Na početku slavlja njega i sve nazočne vjernike pozdravili su voditelj HKŽ Rosenheim i predstavnik hrvatskih katoličkih zajednica bavarske regije fra Frano Čugura te voditelj HKŽ München i suorganizator ovogodišnjeg hodočašća fra Petar Klapež.
Nadbiskup je na početku propovijedi zahvalio svima koji su omogućili hodočašće Majci Božjoj kako bi hrvatski hodočasnici mogli zajedno doći pred nju i iznijeti joj svoje potrebe. Prenio je vjernicima pozdrave uime svih biskupa Hrvatske i Bosne i Hercegovine te uime Vijeća za inozemnu pastvu. Posebno je naglasio važnost svećenika, redovnica, socijalnih radnika i drugih pomoćnika koji djeluju u hrvatskim katoličkim zajednicama radi duhovnoga dobra vjernika, radi slave Božje i radi širenja Božje volje u današnjem svijetu. Redovita nedjeljna okupljanja hrvatskih vjernika na euharistijskim slavljima su ono što naše vjernike izvan Domovine karakterizira i što je za svaku pohvalu. Naglasio je posebno važnost nasljedovanja primjera svetaca, a na osobit način Majke Božje. Zatim je, osvrćući se na nedjeljno prvo čitanje iz Knjige Mudrosti (Mudr 1,13-15; 2,23-24) rekao: „Bog je stvorio čovjeka za neraspadljivost, slična svojoj božanskoj naravi. Riječ Božja nam poručuje da smo stvoreni na sliku Božju, stvorio nas je na sliku svoje naravi s tim da tu sliku treba izraditi, kao što marljive ruke žene izrađuju goblen na platnu pazeći na svaku nit konca i ubod igle na platnu, i učiniti je vidljivom poštujući pravila; ovog puta govorimo o Božjim pravilima i njegovim zakonima.“
Pojasnio je da se ta sličnost s Bogom očituje, po Knjizi Mudrosti, „u tome da smo stvoreni za neraspadljivost tj. da zauvijek živimo. Njegova vječnost nema početka niti svršetka. Tu sliku Božju ostvarit ćemo onog trenutka kada zakoračimo s ove strane na drugu stranu života. Dok o tome razmišljamo u tome za uzor imamo Majku Božju, koja je najostvarenija slika Božja na ovome svijetu. Svaki je svetac ostvarena slika Božja, ali između svih njih ona je u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila sličnost s Bogom. Molimo stoga nju da nam kod milosrdnog Oca izmoli blagoslov kako bismo prolazeći kroz ovaj svijet kao hodočasnici nade zaista ostvarili sliku svetaca ulaskom u nebo. Marija je, prije svega, uzor svima nama najprije u tome što je prihvatila da se Bog u njoj nastani.“
Vjernicima je rekao da je svaka prilika da se učini nešto dobro na ovome svijetu zlatna prilika, „poštujući Božja pravila koja je dragi Bog usadio u naše savjesti i naše živote.“
Istaknuo je da je „početni korak za nastanjenje Boga u naš život u tome da kao Marija dopustimo da se on nastani u nama, u našim životima, da dopustimo Riječi Božjoj da bude ona koja će voditi naš život.“ Dodao je da je Marija, osim toga, dopustila da se Bog u njoj nastani radi posvećenja čovjeka i cijeloga svijeta, a što je i zadaća svakog sveca i svakog Kristovog prijatelja.
„Dok prolazimo ovim svijetom mi naviještamo da je Krist naša nada. Mi smo hodočasnici nade današnjem svijetu. Drugo ime Isusa Krista je Nada naša. Kršćani, Crkva i cijela zajednica Isusovih vjernika svjedoci su nade jer je Isus naša nada; prije svega po svom ponuđenom spasenju, po svom uskrsnuću jer je on prvina usnulih, kako kaže sveti Pavao (1 Kor 15,20). Najprije je uskrsnuo Krist, a kad on opet dođe, uskrsnut će i svi koji njemu pripadaju. (1 Kor 15,23). Zašto? Zato što je on čovjeka stvorio i učinio slikom svoje vlastite naravi. Neka dragi Bog, draga braćo i sestre, po zagovoru Blažene Djevice Marije kojoj smo danas došli kao hodočasnici bude nama primjer u pristajanju uz Riječ Božju. Neka nas krijepi i nadahnjuje da ne budemo samo hodočasnici koji dolaze k Mariji već hodočasnici koji idemo za njenim primjerom nasljedovanja volje Božje“, potaknuo je nadbiskup Vukšić.
Nakon euharistijskog slavlja slijedilo je klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Tijekom misnog slavlja i za vrijeme euharistijskog klanjanja pjevanje je animirao crkveni zbor i orkestar Hrvatske katoličke župe München. Vjernicima je bilo omogućeno pristupanje sakramentu ispovijedi u vrtu i hodnicima bazilike St. Anna.
Altötting, tvz. „njemački Lurd“, najveće je marijansko svetište u Njemačkoj i jedno od šest najvažnijih europskih marijanskih svetišta Europe u koje godišnje hodočasti oko milijun vjernika, među njima i veliki broj Hrvata.