Stručni skup namijenjen je vjeroučiteljima s područja Zagrebačke nadbiskupije te Bjelovarsko-križevačke i Sisačke biskupije, i to u više termina kako bi svi vjeroučitelji uspjeli sudjelovati i odabrati vrijeme koje im kroz godinu s obzirom na ostale obveze najbolje odgovara. Nakon online edukacije na platformi Loomen, fizički stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola održan je u prostorijama Ureda za vjeronauk.

Program su osmislili viši savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje mr. Gordana Barudžija i Dalibor Adžić, prof., u suradnji s profesorima s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. Blaženka s. Valentina Mandarić, prof. dr. Ružica Razum, prof. dr. Mario Cifrak, doc. dr. Taras Barščevski, doc. dr. Denis Barić i doc. dr. Anđelo Maly). Kao polazište stručnoga skupa odabrana su četiri velika biblijska lika (Abraham, Mojsije, Petar i Pavao), o kojima su materijale i zadatke za online proučavanje i rješavanje pripremili uvaženi profesori bibličari te s područja hermeneutike, metodike i didaktike.

Dr. Barščevski najprije je definirao sam pojam aktualizacije u smislu posadašnjenja, odnosno prevođenja u duh suvremenoga jezika i govora. „Svako dijete i svaka godina treba novu aktualizaciju“, smatra predavač, a zadatak je vjeroučitelja da djetetu, učeniku, pomogne stvarnost biblijskoga teksta prevesti u vlastiti život. To nije puko prenošenje znanja, nego je riječ o suradnji učitelja i učenika pri čemu krajnji rezultat nikad nije definiran upravo jer je on dio života. Drugi je predavač doc. dr. Anđelo Maly problematizirao odgovore na postavljena pitanja u online dijelu programa. Naglasio je važnost aktualizacije da bi svaki čitatelj biblijskoga teksta doživio da je Božja riječ živa i u njegovu životu djelotvorna. Istaknuo je da je važno zavoljeti biblijske likove te je vjeroučitelje pozvao da učenike potiču upravo na tu ljubav prema njima.

Nakon biblijskoga uvoda uslijedio je blok metodičko-didaktičkih smjernica u pristupu biblijskim tekstovima. Dr. Barić govorio je o načelima didaktičko-metodičke analize, a problematizirao je temu pitanjem komuniciraju li vjeroučitelji s učenicima o biblijskome tekstu ili im pak komuniciraju sam tekst. Upravo iskustvenome učenju zadatak je upoznati učenike s biblijskom predajom, pomoći im u izgradnji identiteta i osposobiti ih za kritički pristup tekstu. Načela kojima se to ostvaruje jesu pozornost izvornome duhu Biblije, Bibliju prihvatiti kao vijest, iščitavati tekst u cijelosti i predstaviti učeniku biblijski tekst kao uzor uspješnoga života. Dr. Razum naglasila je da sadržaj teksta ne smije pasti u drugi plan. U poruci je važno osvijestiti i semantičko preklapanje (od poruke koju tekstom šalje pošiljatelj, a gdje primatelj prima samo onaj dio poruke koji može razumjeti). Tri su temeljna koraka koja nastavnik treba provesti prije nego stane pred svoje učenike, a to su egzegetska, hermeneutička i didaktičko-metodička analiza teksta.

U završnome dijelu stručnoga skupa ukratko je analiziran način rada te je dan osvrt na cjelokupnu provedbu ovoga skupa. Stručni skup održan je u sedam termina (svaki termin u ukupnom trajanju od šest sati), a sudjelovao je ukupno 621 vjeroučitelj/ica. Kako je istaknula viša savjetnica Barudžija, bogatstvo je toga skupa iskazano u ponuđenome sadržaju i mogućnosti odabira sadržaja i materijala koji vjeroučitelji s platforme Loomen mogu pohraniti na svoja računala te im se vratiti i kasnije. Sam je program zamišljen tako da polaznici, promišljajući o konkretnim biblijskim tekstovima, jačaju svoje kompetencije potrebne za nastavu, ali i vlastite duhovne i vjerničke kompetencije.