Argumenti HKR-a o brendiranju i stvaranju pozitivnog imidža Hrvatske
FOTO: Ostalo // Argumenti o brendiranju Hrvatske
Zagreb (IKA )
Dr. Tkalac Verčič: „Sve ideje, koje obuhvaćaju zaista širok spektar hrvatskog identiteta, poput sporta, gastronomije, turizma, kulture, arhitekture i slično, može se i treba ujediniti u jedinstvenu priču."
Dr. Ana Tkalac Verčič, predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću, članica je i Radne skupine za brendiranje Hrvatske, koja će u uredu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prekosutra održati prvu radnu sjednicu. Ona je istaknula smisao djelovanja spomenute Radne skupine: „Ideja ove inicijative je, ponovno, ali na jedan vrlo širok način obuhvatiti različite struke koje se dodiruju s imidžem i identitetom Hrvatske i pitati ih za mišljenje o tome što one misle da čini brend. Onda se sve te zajedničke ideje, koje obuhvaćaju zaista širok spektar hrvatskog identiteta, poput sporta, gastronomije, turizma, kulture, arhitekture i slično, može ujediniti u jedinstvenu priču. Ako veliki broj stručnjaka, svaki iz svoga kuta, da svoje viđenje kako bi se to Hrvatska strateški trebala brendirati, onda će i svaki naš pojedinačni napor imati krovnu ideju, jedinstveni kišobran pod kojim se stvari mogu voditi u jednom smjeru.”
Dragana Lucija Ratković Aydemir je kao savjetnica za upravljanje u kulturi i turizmu, među ostalim, upozorila: „Brendiranje Hrvatske nije tako jednostavan posao, s obzirom da smo tako različiti i geografski i po kulturnim utjecajima. Zapravo, više sam puta spoznala da smo sami sebi nepoznati. Važno je da imamo tu poveznicu prema vlastitom prostoru u kojemu živimo, što smo naslijedili, što se tu zapravo događa i koja je priča nama u srcu da bismo je mogli ispričati nekome drugome. Jer ako to nama nije u srcu, teško ćemo nečije drugo srce privoljeti da nas prigrli, razumije i poštuje.” Dodala je da su u svijetu hrvatski prepoznatljivi brendovi sportaši, Dubrovnik i Plitvice, ali i da brojne naše priče i mjesta nisu poznate ni svjetskoj, ali ni hrvatskoj javnosti, te naglasila važnost kulturne diplomacije.
Važno je da imamo tu poveznicu prema vlastitom prostoru u kojemu živimo i koja je priča nama u srcu da bismo je mogli ispričati nekome drugome. Jer ako to nama nije u srcu, teško ćemo nečije drugo srce privoljeti da nas prigrli, razumije i poštuje
Ravnatelj Muzeja bl. Alojzija Stepinca mons. Nedjeljko Pintarić podsjetio je da danas, kada živimo u globalizacijskom dobu, još više moramo upoznavati svoje vrijednosti na nacionalnoj razini, da bismo u globaliziranom svijetu mogli drugima nuditi i svoje vrijednosti i pokazati svoj identitet. „Potrebna je sinergija različitih skupina, od profesionalaca, preko entuzijasta do običnih stanovnika koji žive svoje običaje i tako čuvaju različite vrijednosti. Tim običajima treba omogućiti da i dalje žive, ali ne samo kao turistički proizvod, nego kao stvarni život.”
Na pitanje kako prepoznati i brendirati sakralnu baštinu, mons. Pintarić ističe: „Hodočasnički turizam ima svoju vrijednost, svaka biskupija ima svoja marijanska svetišta, svoje najstarije crkve, svoje blago… Sve bi to trebalo brendirati i tome dati suvremeni značaj u današnjem vremenu. To je ponajviše na samim biskupijama i župama, koliko se kod njih nađe zainteresirani. Ako se potakne njihova sinergija, da se otkrije nešto nepoznato ili da novo značenje onome što je poznato, ljudi će u tome uživati, u tome participirati i to poštovati.”