“Obzirom na pozitivna kretanja na tržištu rada i gospodarstvu, sada je pravi trenutka da se pitanje slobodne nedjelje stavi na dnevni red i da sindikati, poslodavci, i u konačnici i Vlada RH, sjednu i nađu zajednički konsenzus oko toga važnog pitanja”, istaknuo je dr. Babić. Podsjetio je na dosadašnje pokušaje i direktivu iz 1993. godine koja je čak izravno spomenula slobodnu nedjelju, ali je srušena 1996. godine na Europskom sudu pravde, zbog nedovoljno argumenata zašto slobodan dan treba biti baš nedjelja. Istaknuo je primjere Njemačke i Austrije u kojima je reguliran rad nedjeljom i vrlo se rijetko radi, a Italija je zabranom rada nedjeljom zaštitila tradiciju obiteljskog okupljanja.

Komentirajući situaciju u Hrvatskoj dr. Babić je spomenuo da su dva puta pali zakoni pred Ustavnim sudom, a jedan od razloga može biti i to kako su ti zakoni bili sročeni. Stoga je potrebno pripremiti same zakone, te osvješćivati taj prijedlog. “Uz brojna pitanja tu je i socijalna dimenzija, i može se govoriti o socijalnim nejednakostima – tko su ti ljudi koji nemaju slobodu izbora, koji rade nedjeljom. Definitivno da tako fleksibilno postavljen Zakon o radu nedjeljom potiče da osim rasta socijalnih nejednakosti, koje se događaju zbog porasta ekonomskih nejednakosti u društvu, ovdje imamo jednako tako pitanje socijalnih nejednakosti zbog rada nedjeljom”, rekao je dr. Babić.

“Znanstvena istraživanja pokazuju da socijalno vrednovanje vremena u zapadnim društvima je takvo da vrijeme vikendom i vrijeme na večer puno više vrijedi za socijalne aktivnosti, nego vrijeme u tjednu. Istina je da se u Zakonu o radu spominje da bi rad nedjeljom trebao biti plaćen više, ali se ne kaže izravno koliko. Tako da su tu definitivno radnici koji rade nedjeljom dvostruko zakinuti – za adekvatno plaćanje i za socijalne aktivnosti… To je pitanje u demokratskim društvima povezano i s ljudskim pravima. U Hrvatskoj živi 90% kršćana, i ako je sloboda vjeroispovijesti temeljno ljudsko pravo, onda je iz toga povezano pravo na prigovor savjesti. Vjerojatno bi mnogi priložili prigovor savjesti, ali njihova socijalna slika im to ne omogućuje, pa se ne usude. Ne preostaje im ništa drugo nego nadati se da će ih zaštititi netko drugi”, rekao je dr. Babić.

Zaključno je dr. Babić istaknuo da je vrijeme da se adekvatno uredi rad nedjeljom u Hrvatskoj. S jedne strane tu se sukobljava pravo poslodavaca na slobodu tržišne utakmice, a i pravo radnika da slobodan dan u tjednu bude u skladu s tradicijskim vrijednostima – to je upravo nedjelja. Pravo na slobodu tržišne utakmice bi ostalo, i ne bi bilo ni malo ugroženo ako bi se adekvatnije riješilo to pitanje, primjer su ekonimije Austrije i Njemačke koje su tržišne ekonomije.

Prijedlog o slobodnoj nedjelji zaživio je u Općini Ivankovo. U telefonskom razgovoru načelnik Miličević je istaknuo da je, uvidjevši da nema opravdanosti za rad pekarni i trgovina nedjeljom, a s namjerom da se očuva tradicija u katoličkoj zemlji, uputio pismo namjere. Kada je prijedlog izašao u javnost na njega je stiglo preko 72 tisuće poruka potpore, iako je na društvenim mrežama bilo komentara da se tako ugrožavaju radna mjesta.

“Istraživanje s kojima raspolažemo pokazuje da je poslodavcu neisplativ rad nedjeljom – ne može opravdati svoje trenutne troškove koji mu se događaju na taj dan; vidljiv je nepravedan način nagrađivanja u isplati plaće – radniku se nigdje ne prikazuje rad nedjeljom kao poseban dio plaće koji bi trebao biti uvećan itd.; i treće to je naš identitet koji treba omogućiti obiteljima”, rekao je Miličević.

Trgovine i pekarnice koje ne rade nedjeljom i blagdanima na području općine Ivankovo su na dobitku, rekao je načelnik. Dodao je kako vlada veliko zadovoljstvo u dva mjeseca koliko se primjenjuje taj dogovor.

Zašto su se opredijelili za slobodnu nedjelju obrazložio je vlasnik obiteljskog poduzeća Vincek. Njihove slastičarnice više od 40 godina ne rade nedjeljom u lokalnim zajednicama. “Mi smo katolička obitelji i bio nam je cilj da svi naši djelatnici budu slobodni i da nedjelju provedu kako žele. Vodili smo se našom vjerom i za nas je dan Gospodnji – nedjelja. Ne bih znao reći koliko ima ovakvih poslodavaca – uglavnom smo usamljeni”, rekao je Stjepan Vincek. Naglasio je da im slobodna nedjelja ne donosi gubitke, jer su “počeli sa 7 ljudi a danas ih je 115, i čitava obitelj je u tome poslu”. Komentirao je i upit zašto se slastičarnice Vincek ne nalaze u velikim trgovačkim lancima.

“Ponuda od trgovačkih centara je bilo, ali je bila obveza raditi nedjeljom. Mi smo iz toga razloga tražili lokale na mjestima gdje se ne radi nedjeljom. Kod nas je zaposleno puno ljudi koji ne bi radili kada bi se radilo nedjeljom. Zato sam jako sretan što se možemo održati i što smo uspješni”.

Javni dijalog o slobodnoj nedjelji ide u dobrom smjeru – istaknula je Petir. Podsjetila je da je to pitanje u nadležnosti država članica i da EU ne uvjetuje rad nedjeljom, te ukazala na diskriminaciju u sektoru trgovine. “U sektoru je zaposleno nešto više od 170 tisuća ljudi, od kojih preko 90 tisuća u maloprodaji. Ono što je mene potaknulo na razmišljanje, imamo li mi pravnu državu ili nemamo, je činjenica da djelatnici moraju doći pola sata prije na svoje radno mjesto, i ostati još pola sata nakon radnoga vremena. To je nekih 141 sat godišnje koje oni rade doslovno besplatno, na dobro tvrtke, ali na štetu sebe i države, jer se radi o vremenu za koje nisu plaćena davanja koja bi trebala biti plaćena”.

“Jedan radnik u trgovini prosječno poklanja jedan mjesec svoga rada, što smatram da je potpuno neprimjereno, nepravedno i da treba stvoriti zakonske okvire i rješenja”, istaknula je Petir.

Nadalje je istaknula da veliki trgovački lanci nisu vođeni savješću nego kapitalom. Podsjetila je da i Ugovori s Vatikanom propisuju slobodnu nedjelju, ali to nikada nije implementirano. Stoga je vrijeme za izmjenu Zakona o radu, jer slušamo lažne argumente da će slobodna nedjelja utjecati na smanjenje radnih mjesta i da je nedjeljom veći promet.

“Porezna uprava dostavila je podatke koji pokazuju da je promet najveći petkom, a da je nedjeljom upola manji. Ti argumenti o gubicima kapitala i radnih mjesta nisu točni”, rekla je Petir.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu pozvala se i na europska istraživanja o kvaliteti života koja su pokazala da po ravnoteži privatnog i poslovnog života Hrvatska stoji najlošije u EU. To potvrđuje i istraživanje, koje je provela u suradnji s agencijom Medianet, koje pokazuje da gotovo 50% hrvatskih građana radi prekovremeno. Da bi se zaštitili radnici, njihovo zdravlje i dostojanstvo, te omogućio funkcionalniji sustav koji ide u korist države, potrebno je uvesti slobodnu nedjelju, rekla je Petir te izrazila nadu da će zakonodavstvo donijeti takvu odluku.