Na poziv domaćina susreta generalnog tajnika Austrijske biskupske konferencije i inicijatora ovih susreta vlč. Petera Schipke, odazvali su se: generalni tajnici i tajnice biskupskih konferencija: Albanije mons. Gjergj Meta, biskup biskupije Rrëshen, zatim Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo) mons. Robert Pastyik, Hrvatske vlč. Krunoslav Novak, Češke p. Stanislav Přibyl, CSsR, Mađarske vlč. Tamás Tóth, Njemačke gđa Beate Gilles (Giles), Slovenije s. Mojca Marija Šimenc, FMA, Slovačke vlč. Ivan Ružička i Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević. Generalni tajnik Poljske biskupske konferencije mons. Arthur Miziński, pomoćni biskup Lublina, ispričao se zbog bolesti Na susretu je sudjelovao i savjetnik Austrijske biskupske konferencije za europska pitanja u Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) u Bruxellesu Johannes Moravitz.

Susret je moderirao rektor kolegija Družbe Isusove u austrijskom gradu Innsbrucku p. Christian Marte, koji se tijekom susreta prisjetio svoga pohoda ljudima u ratom opkoljenom Sarajevu 1884. kada je, prije nego početka teološkoga studija, obavljao službu generalnog tajnika austrijskog Crvenog križa.

Dobrodošlicu tajnicima poželio je bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn koji je na spomendan sv. Katarine Aleksandrijske, u subotu 25. studenog, prevodio mino slavlje u biskupskoj kapeli sv. Andrije apostola. Uputio je i propovijed o sv. Katarini, pokazujući lik izrađen u kamenu na oltaru u biskupskoj kapeli. Nakon mise sudjelovao je u dijelu radnog susreta te potaknuo tajnike da svojim djelovanjem doprinose sve većem zajedništvu Crvke u srednjoj Europi, ali i na cijelom europskom kontinentu posebno kada je riječ o pojedinim aktualnim pitanjima današnjica poput sve prisutnije migracije.

U radnom dijelu susreta sudjelovao je tijekom oba dana tajnik za odnose s državama pri Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskup Paul Richard Gallagher u čijoj je pratnji bio njegov tajnik mons. Massimo Baiardi. Zahvaljujući uime svih okupljenih nadbiskupu Gallagheru za dolazak na ovaj susret, vlč. Schipka je istaknuo da osobnim prijateljskim susretima i razgovorima tajnici želi dati svoj doprinos prevladavanju onoga što je u prošlosti razdvajalo ljudi u ovom dijelu Europe. Podsjetio je da su ovi susreti do sada, osim u Beču, održani u Zagrebu, Subotici i Skadru te da je jedan održan virtualnim putem u vrijeme pandemije koronvirusa.

Generalni tajnici su slušali predavanje nadbiskupa Gallaghera o budućnosti Europe i izgradnji mira na europskom kontinentu, koji ih je podsjetio na riječi svetog pape Ivana Pavla II. da Europa ima dva plućna krila i da diše na oba.

Govorio je o nastanku ideje o ujedinjenoj Europi i padu berlinskoga zida 1989. kada je probuđena nada da će Europa vrlo brzo prodisati na oba krila. Spomenuo je i rat u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini 90-ih godina 20. stoljeća i aktualni rata u Ukrajini koji su rezultirali brojnim podjelama s krvavim posljedicama, ali i velikim izazovima na planu izgradnje mira, rekao je.

Podsjetivši na važnost mira, koji su pjesmom svim ljudima dobre volje poželjeli anđeli prigodom Isusova rođenja i kojim je uskrsli Krist pozdravljao apostole, istaknuo je da je mir dragocjen dar koji Bog daruje čovjeku i koji se ne može shvatiti samo kao kompromis, nego mora imati i transcendentalni karakter. Posvijestio je da je, iz kršćanske perspektive, mir prije svega milosni Božji dar čovjeku. Istaknuo je važnost plodnog dijaloga između razuma i vjere te značaj duhovne dimenzije bez koje bi čovjek postao tijelo bez duše.

Progovorio je i o važnosti da Europa ne zaboravi svoje kršćanske korijene jer se biljka bez korijena suši, kao i da stvarnog mira ne može biti dok se ne krene od čovjeka i njegovoga cjelovita razvoja. Rekao je i da je Crkva pozvana uvijek iznova u svojim članovima buditi evanđeoski dar i poslanje naviještanja Kristove radosne vijesti prepuštajući Kristu Gospodinu da njegova riječ djeluje u srcima ljudi. Osvrnuo se na potrebu izgradnje osjećaja solidarnosti i pomoćni siromašnima i potrebnima te na izgradnje mostova među ljudima i međusobnog dijaloga s ciljem izgradnje mira.

Tajnici su ukratko prikazali trenutno stanje Crkve i društva u svojim zemljama. Tako je vlč. Novak, između ostalog, spomenuo da će se u Republici Hrvatskoj sljedeće godine održati čak troji izbori. Tajnik Tomašević je podsjetio da se upravo tih dana navršila 28. obljetnica potpisivanja Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatog kao Daytonski sporazum te da je u svom Apelu Komisije Justia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH pozvala sve odgovorne u državnim institucijama da odlučnije zajedničkim naporima porade na izgradnji pravednog i trajnog mira, utemeljenog na vrijednostima europske civilizacije, tj. na pravdi, ravnopravnosti, poštivanju dostojanstva svakog čovjeka, na slobodi, toleranciji i solidarnosti.

Tijekom susreta nadbiskup Gallagher, koji se nalazi već 39 godina u službi Svete Stolice i koji sadašnju službu obavlja deset godina, progovorio je i o stavu Svete Stolice u vezi s ratom u Ukrajini i u Svetoj Zemlji te iznio i pojedina vlastita razmišljanja na temelju brojnih susreta i pohoda. Spomenuo je i da je na taj susret došao nakon što je od 20. do 23. studenog boravio u posjeti Južnoj Koreji povodom obilježavanja 60 godina diplomatskih odnosa između Svete Stolice i te zemlje. Istaknuo je da se članovi Katoličke Crkve ne trebaju bojati biti manjina u pojedinim zemljama jer tada mogu dati svoj doprinos bez velikih političkih utjecaja. Tajnici su također razgovarali o kršćanskim vrijednostima kojima Crkva treba trajno obogaćivati društvo u kojem žive.

U prostorijama apostolske nuncijature u Beču generalne tajnike primio je apostolski nuncij u Austriji nadbiskup Pedro López Quintana i njegov tajnik mons. Amaury Medina Blanco koji je do srpnja 2023. djelovao u Apostolskoj nuncijaturi u Bosni i Hercegovini. Nadbiskup Gallagher je odsjeo u Apostolskoj nuncijaturi pa je i to bila prigoda za nastavak razgovora s njim i nuncijem Quintanom.

Veliki maestro Teutonskog ili Njemačkog viteškog reda p. Frank Bayard pokazao je nadbiskupu Gallagheru i generalnim tajnicima zdanje ovoga reda, koje se nalazi pokraj bečke katedrale. U zdanju se, osim crkve, nalazi i riznica kroz koju se oslikava višestoljetna povijest toga reda.

Sudionici susreta imali su prigodu čuti zvuk nedavno obnovljenih orgulja s 12.616 svirala smještenih na koru i u desnoj lađi u bečkoj katedrali. O višegodišnjoj obnovi najvećih orgulja u Austriji gostima je govorio katedralni orguljaš vlč. Konstantin Reymaier, svećenik Bečke nadbiskupije, koji je održao i prigodni koncert, izvijestila je KTA.