Taj izvještaj nalazi se u bloku od 8. do 9. poglavlja koji sadrži deset Isusovih čudesa i objavljuju identitet Mesije. Karakterizira ga osjetljivost Isusa na ljudsku patnju i njegova poniznost. Ujedno je u suprotnosti s očekivanjima izraelskog naroda koji nije očekivao raspetoga Mesiju.

Situacija koja je opisana odnosi se na ulazak u lađicu, podizanje oluje i Isusov prijekor „Što ste plašljivi, malovjerni?” (Mt 8,26). Pitanje identiteta se otkriva u upitu „Tko je taj da mu se i vjetrovi i more pokoravaju?” (Mt 8,27). Sličan tekst nalazi se u Markovu i Lukinu evanđelju. Struktura uvoda i zaključka identična je, ali kod Marka u nastavku nalazi se prvo rješavanje situacije i onda prijekor učenika. U evanđelju po Mateju nema detalja o drugim lađama koje ih prate i slično. Razlika je nadalje u terminu “žestoke oluje” u evanđelju po Marku i “potresa” u evanđelju po Mateju. Vjetrovi su na tom jezeru i do osam metara visine. Potres sa svoje strane otkriva Božju objavu koja izaziva krizu kod vjernika svih vremena. Poruka je da će onaj koji slijedi Isusa Mesiju doći u krizu. Progoni, nevjere i osude su konstanta Crkve. Kriza kod Mateja nije samo negativna jer pomaže čovjeku da shvati tko je on i tko je Bog, kako bi ga ponovno prepoznao u svome životu.

Lađa simbolizira Crkvu i narod koji je u životnoj opasnosti. Kod Mateja u lađi se susreće njegova kršćanska zajednica. Susreće se nadalje krik „Gospodine, spasi, pogibosmo!” (Mt 8, 25). Izostavljanje zamjenice “nas” otkriva univerzalni karakter tog zaziva za kršćane svih vremena. U središtu izvještaja je Isusovo prekoravanje za malovjernost kako bi stavio još jednom naglasak na vjeru. „U čemu se sastoji ovdje oligopistia ili malovjernost? U našem tekstu čini se jasnim da se malovjernost sastoji prije svega u sumnji da se može spasiti unatoč prisutnosti Kyriosa. Čini se da Matej želi sugerirati da učenici zamjenjuju Isusov san (spavao je!) s odsutnošću”, pojasnila je dr. Fužinato. Slijedi Isusova intervencija gdje, prema riječima dr. Fužinato, „u Marka ono zadobiva oblik egzorcizma, upotrebom glagola phimoō upotrijebljena za izgon zloduha. Doslovno imperativ pephimoōso trebao bi biti preveden: stavi brnjicu! Matej nema interes za ovaj kristološki aspekt. Kod njega ostaje Isus koji djeluje kao Bog. Prema Starom zavjetu smiriti zlo je povlastica JHWH koji dominira nad snagama kaosa”.

Na kraju je istaknula da „Matej želi probuditi vjeru u Prisutnost Kyriosa usred kriza i razočaranja. Prisutnost Kyriosa jedno je od apsolutno središnjih točaka Matejeve teologije: Evanđelje koje započinje proroštvom o Emanuelu: Bogu-s-nama i koji završava ohrabrenjem Uskrsloga: Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta. Matejeva nakana je prikazivanje njegove Prisutnost u životu zajednice i u krizama koje nasljedovanje uključuje. Vjera shvaća Prisutnost Uskrsloga i ondje gdje smrt prijeti povijesti svijeta i čovjeka”, zaključila je dr. Fužinato.

Tribini je nazočio i predstojnik mons. dr. Vladimir Dugalić koji je zahvalio dr. Fužinato na izlaganju i pozvao na sljedeći susret 8. travnja kada će započeti tema o Lukinom evanđelju i Djelima apostolskim.