„Dobro je u miru čekati spasenje Gospodnje” (Tuž 3, 26) redak je kojim završava prvo čitanje iz knjige tužaljki. S tim osjećajima u srcu i duši, okupljeni oko Gospodnjeg oltara, u Zagrebu u zavjetnoj crkvi Sveta Mati Slobode”, zajedno s našim sunarodnjacima u Domovini i po svijetu, stariji i mladi, dijelimo iste osjećaje: sjećanje na okrutna ubojstva, rušenje i palež, neshvatljivo uništavanje naše Domovine, od Iloka, Vukovara, preko Škabrnje i Dubrovnika do Prevlake”, rekao je biskup Jure Bogdan započevši svoju homiliju i nastavio: “Veliki zločini dogodili su se na današnji dan prije 31 godinu, kad su neki strani ljudi, opijeni ideologijom „Načertanija“ sijali smrt te nemilosrdno pustošili i ubijali posvuda gdje su stigli u Hrvatskoj. 18. studenoga 1991. Vukovar i Škabrnja pali su u ruke okrutnoga zla i mržnje. Sve nas je to duboko potreslo i ostavilo velike rane na tijelu i duši”, rekao je biskup Bogdan te naglasio da je tada u narodu taj bezumni čin ostavio traga na svima. “Zatečeni smo i zbunjeni provalom mržnje koja je progovorila svom ubojitom silinom i koja ostavlja tragove dubokog mraka, pomračenja ljudske savjesti, srca i čovječnosti. Svima nama nameće se teško pitanje, otkuda i zašto zlo u svijetu? Ono se nameće i večeras iz grča strašnih nevolja i zala koja su se dogodila u Posavini i Hercegovini, u Dalmaciji i Lici, Banovini, Slavoniji, Baranji i Bosni, Kupresu, Konavlima i Dubrovniku, posvuda gdje je vihor rata i tornado mržnje neshvatljivih razmjera prohujao svojom razornom snagom”.

U nastavku je upitao na koji način je agresor pomislio da ima budućnost ako svojim sijanjem mržnje i ubojstvima čini takvo zlo. “Pitamo se također, i ne možemo razumjeti, kako su počinitelji zala mogli povjerovati da će zlom i ubijanjem nešto postići? Što u svojim glavama proživljavaju kreatori osvajačkih ideologija, koji odlaze u tuđu zemlju, krasti, paliti, silovati, ubijati, osvajati? O kakvoj to budućnosti snivaju za sebe i svoju djecu oni koji ju grade na zločinima? Kako razumom protumačiti svu nerazumnost i okrutnost zla koje se dogodilo u Vukovaru i Škabrnji? Kako razumom protumačiti ideologiju spaljene zemlje prije tridesetak godina, a koja i danas hara i pustoši u našoj neposrednoj blizini na Europskome tlu. Dok se večeras sjećamo svih poginulih, stradalih i nestalih u Domovinskome ratu, postavljamo si pitanje: jesu li oni koje je mržnja pogubila jednostavno žrtve mržnje, ili njihovu konačnu sudbinu određuje netko drugi? Ima li ova patnja neko značenje ili je i ona sastavnim dijelom besmisla koje je zlo stvorilo”.

“Dok promatramo čudesno Božje djelovanje u prirodi koja se priprema za zimsko mirovanje i odmor kako bi se na proljeće pokrenuo novi život u svom sjaju i ljepoti, dok se kao kršćani u posljednjim tjednima liturgijske godine usredotočujemo na svetkovinu Krista Kralja koji uskrsnućem pobjeđuje zlo i smrt, i 31 godinu poslije zločina u Vukovaru i Škabrnji, posvuda gdje su počinjeni zločini, ljudski i vjernički, zbunjeni smo: Bože gdje si Ti tada bio?”, upitao je biskup Bogdan.

Naposljetku, biskup je Bogdan ponudio odgovor na tragediju rata, mržnje i sijanja zla. “Izvor je ove tragedije u duhovnoj dimenziji, u ljudskoj slobodi zahvaćenoj na neshvatljivi način zlom, koje je pomračilo savjest i um. Starozavjetni sveti pisac se ne bavi počiniteljem zla nego usredotočuje svoju pažnju, ljudskom i vjerničkom solidarnošću prema onima kojima je naneseno zlo te svjedoči Božju blizinu i solidarnost s njima. To nas sve potiče, da u ovakovim i sličnim kušnjama i situacijama, mi svoju pažnju prvenstveno usredotočujemo na rodbinu i prijatelje preminulih, ubijenih, nestalih i do danas nepronađenih, i očitujemo svoju solidarnost s patnjom i ranama sviju koji pate. Svojim dolaskom danas u svetište sveta Mati Slobode mi želimo svetopisamskim riječima biti blizu svakoj duši „kojoj je oduzet mir”, koja „sahne u čovjeku”, osjetiti vaš „dotrajali život” pridružiti se ljudskoj bijedi i stradanju, pelinu i otrovu”, citirao je retke iz knjige Tužaljki.

“Braćo i sestre, Iz naše sjetne i tjeskobne situacije, jedna snažna Isusova tvrdnja u evanđelju želi nas božanskom snagom podići: “Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu!” (Mt 10,28). Ovaj “Ne bojte se!” izgovorio je Sin Božji, koji je i sam “ubijen u tijelu” – kako veli sv. Petar – a “oživljen u Duhu” (1 Pt 3,18). On zna da čovjek može ubiti čovjeka, i obznanjuje da to ubojstvo ne određuje njegovu konačnu sudbinu. Što nam može zlo ako smo Božji? Može slomiti naše prolazno i smrtno tijelo, ali dušu ne može ubiti. Tu moć ima Zli, davao, čije zlodjelo se suptilno očituje u svakoj maloj i velikoj opačini, malome i velikome grijehu, zlu. Čvrsto vjerujemo da su duše naših pokojnih vjerničkom ucijepljenošću i ukorijenjenošću u Boga živoga i u snagu njegove ljubavi, pobjednice nad smrću koja se očitovala u Isusovu križu i uskrsnuću o čemu nam govori pročitano Evanđelje”, naglasio je propovjednik.

“Dok razmišljamo o našim pokojnicima upravljamo Bogu molitvu da nam očuva našu zemlju Hrvatsku od svakoga zla. Neka nas On, dobri Bog, snagom svoga Duha osposobi da i u najtežim životnim okolnostima budemo njegovi vjerni suradnici na izgradnji svijeta utemeljenog na ljubavi. Amen”, zaključio je biskup Jure Bogdan.

Na kraju misnoga slavlja Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, Zbor i Tamburaški orkestar Policijske akademije, Klapa Janjevo te drugi glazbeni i dramski solisti priredili su svečani koncert naziva “Zapamtite Vukovar”, a mladi iz župe okupili su se na istočnom dijelu crkve te započeli molitvu krunice do Vukovarske ulice gdje su položili svoje svijeće.

FOTO Biskup Bogdan predvodio misu za žrtve Domovinskog rata