Biskup Bogović: Stepinac je Augustin Kažotić 20. stoljeća
I
Gospićko-senjski biskup u miru mons. dr. Mile Bogović predslavio je u subotu 3. kolovoza misno slavlje u župi sv. Jurja u Zagorju Ogulinskom.
Suslavili su ekonom biskupije i predstojnik Katehetskog ureda preč. Nikola Turkalj, domaći sin i čuvar svetišta Gospe od Čudesa u Oštarijama pop Ante Luketić, svećenik Krčke biskupije Zvonimir Badurina Dudić kao i novi župnik Zagorja Ivica Miloš. Sve uzvanike pozdravio je mjesni župnik Zagorja i ogulinski dekan dr. Željko Blagus. Glazbom je misu animirao župni zbor pod vodstvom i uz orguljsku pratnju Franje Puškarića, a na misi su sudjelovali članovi KUD-a Sv. Juraj iz Zagorja kao i brojni gosti.
„Na ovoj misi sjećamo se svih onih žrtava Zagorja iz Prvog svjetskog rata, njih 24, Drugog svjetskog rata njih 147 kao i 13 žrtava iz Domovinskog rata te 33 svećenika koji su ovdje službovali, a što jer sve zabilježeno u knjizi Franje Puškarića“, istaknuo je na početku svoje homilije biskup Bogović. Podsjetio je na veličinu nekih župnika: Alojzija Kuncea koji je pastoralno djelovao u Zagorju od 1946. do 1978. godine, kao i kasnijih župnika Zdenka Skendera, Bogdana Zovića i tada mladog svećenika dr. Richarda Pavlića. Za župnika Zagorja iz 1936. godine Ivana Nikšića koji je bio i župnik u Slunju i za kojega je biskup emotivno vezan jer mu je bio župnik i dalje se ništa ne zna. Smatra se da je nastradao na križnom putu i sve koji nešto znaju o njemu zamolio je da dostave podatke.
Kada smo prije 28 godina dobili svoju državu mislili smo da ćemo sve žrtve identificirati i pokopati, no to ipak ne ide kako smo zamišljali. Za sve takve žrtve planirano je izgraditi na Krbavskom polju svehrvatski grob, zaključio je biskup Bogović te na kraju progovorio o blaženiku Augostinu Kažotiću čiji se spomen toga dana slavio. U 2. polovini 14. stoljeća Kažotić je bez imalo straha u Avignonu gdje su tada stolovali pape progovorio o nepravdama u tadašnjem ugarsko-hrvatskom kraljevstvu nadanjujući se svojom svetošću života, moralnošću i poštenjem, nakon čega se nije smio vratiti u Hrvatsku. Neki ga danas zato nazivaju Stepincem iz 14. stoljeća, baš kao što neki i Stepinca nazivaju Kažotićem 20. stoljeća, zaključio je biskup Bogović.