Otok Lopud je od pamtivijeka bio naseljen i kultiviran, ali od pamtivijeka i kršćanski, podsjetio je biskup Glasnović te spomenuo neke od niza njegovih kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih spomenika poput kamenog epitafa Sirijca Izaka koji je na Lopudu preminuo 452. godine te slavnog Lopudskog relikvijara koji u 8. stoljeću zaziva zaštitu sv. Ivana Krstitelja. Zanimljivo je i hispanoameričko raspelo iz crkve Gospe od Šunja, jedino u Hrvatskoj izrađeno od meksičkog kukuruza.

„Stanovnici Lopuda su čitav niz stoljeća gradili crkve i oltare, naručivali slike i kipove, ostavljali velike iznose za zaklade koje će činiti kršćanska djela milosrđa – prvenstveno otkupljivati robove i omogućavati udadbu siromašnih djevojaka. Stoga brojne crkve i kapelice koje vidimo razasute po ovome otoku nikako ne možemo promatrati samo kao prelijepa arhitektonska, nego i prelijepa djela pobožnosti iza kojih stoji do kraja proživljena i djelatna vjera“, ustvrdio je biskup Glasnović. Spomenuo je također lopudskog svećenika dum Vicka Lisičara, jednog od pionira moderne historiografije o Lopudu, koji je na osnovu arhivskih izvora i tada relativno oskudne literature 1931. godine napisao dotad najcjelovitiji prikaz njegove povijesti i spomenika. Neke od najvrjednijih i najvažnijih sakralnih i svjetovnih spomenika o povijesti Elafita čuva mjesna župna zbirka.

Domaćin ovog događanja, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Vedran Kosović obratio se okupljenima te rekao kako je ovo zaista veliki dan za Društvo jer svjedoči o nastavku neumornog rada na čuvanju, obnovi i prezentaciji baštine.

Nakon Dvora u Slanome i Pridvorju, ovo je treći Knežev dvor otvoren javnosti, a četvrti, onaj u Janjini, još čeka samo završne radove i opremanje. Jedna od strateških odluka Društva prijatelja dubrovačke starine jest obnova kneževih dvorova kako bi se prezentirao način na koji je Republika upravljala ovim područjem. Sljedeći projekt, odnosno napori Društva bit će fokusirani na Knežev dvor u Orebiću. Kosović je istaknuo: „Svaki Knežev dvor je posebna priča sama za sebe. Od perioda izgradnje, pa preko službe Republici do perioda korištenja nakon pada Republike pa do današnjice. Ni jedan nije isti, svaki je prošao svoj put i svakome treba pristupiti na svoj način. Ono što bih izdvojio vezano za obnovu ovog na Lopudu je ta jedna prirodna suradnja između Društva i Zaklade Caboga Stiftung. Ne imponira samo iznos koji je doniran Društvu, imponira i način kako je ostvarena ova suradnja. Od prvog dana, jednostavno, potpuno otvoreno i s velikom dozom uzajamnog poštovanja. Zaklada Caboga Stiftung je najveći donator u povijesti Društva, a ime gospara Iva Felnera će zlatnim slovima ostati zabilježeno u povijesti društva.”

Zahvalama se pridružio i gradonačelnik Mato Franković kazavši kako nema dovoljno riječi poštovanja i iskrene zahvalnosti prema gospodinu Felneru, počevši od ljetnikovca Bunić Kaboga, nastavljajući se na palaču u ulici Braće Andrijića, preko nove škole Marina Getaldića, također na Pustijerni, Biskupskog dvora i sada Kneževa dvora na Lopudu. Gradonačelnik je podsjetio kako u vrijeme prodaje Kneževa dvora Grad nije imao dovoljno sredstava brzo reagirati. Društvo prijatelja dubrovačke starine nije dvojilo ni jedne sekunde. „Tu se pokazala ta sjajna sinergija Grada i Društva. Kad ne može Grad, može Društvo, kad treba Gradu ponovno dođe Društvo. I zato moramo čuvati to naše Društvo prijatelja dubrovačke starine i njegovati ga kako bi u budućnosti ovakve projekte realizirali i kako bi čuvali našu kulturnu baštinu“, rekao je gradonačelnik te nastavio: „Želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u obnovi ovog objekta, ovo je jedna sjajna priča kako se treba obnavljati kulturno-spomenička baština u Republici Hrvatskoj. Ime gospara Iva Felnera će ostati upisano zlatnim slovima ne samo u povijest Društva, već u povijest Grada, jer ste svakom od ovih objekata dali svrhu da ne budu samo obnovljene građevine nego da žive.”

Župan Nikola Dobroslavić pozdravio je napore Društva prijatelja dubrovačke starine te kazao kako je Hrvatska dobila još jedan biser nasljeđa kojeg imamo. Čestitao je svima koji su bili uključeni da se ovaj projekt ostvari, osobito Društvu prijatelja dubrovačke starine i obitelji Felner, odnosno Zakladi Caboga Stiftung.

Svečanom otvaranju nazočila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. „Meni je potpuno zadovoljstvo i jedna neuobičajena prilika da dan za danom otvaramo dva ovakva objekta kulturne baštine”, rekla je ministrica te nastavila: „Ponestaje riječi i misli za opisati oduševljenje i radost što se obraćam danas i na ovom događaju. Puno toga povezuje jučerašnji i današnji događaj – ljudi koji su u tome sudjelovali, Grad, Društvo, Zaklada, projektanti i suradnici, zapuštenost i neka nova namjena, ali sigurna sam da sve ono što nas je ovdje okupilo je jedna zajednička emocija sreće i ponosa da možemo svjedočiti ovakvom projektu.”

Kulminacija svečanosti bilo je uručenje, za ovu prigodu posebno kovane spomen medalje gosparu Ivi Felneru od Društva prijatelja dubrovačke starine za njegov doprinos i dobročinstvo. Uručenje medalje popratio je dugotrajni pljesak, a gospodin Felner je u svom obraćanju rezimirao put kojim je ovaj projekt kulminirao svečanim otvorenjem za javnost, a dovršen je u roku od četiri godine.

Tijek obnove i suradnike na projektu predstavila je arhitektica Gordana Vetma. Knežev dvor kupilo je Društvo prijatelja dubrovačke starine 2019. godine. Projektnu dokumentaciju izradio je Studio Vetma s tvrtkama suradnicima: Arheoplan za arheološka istraživanja; Intrados za konstrukciju; Harmonik za projekte elektroinstalacija; Toleranca za strojarske instalacije; Studio Landa za krajobrazno uređenje. Studio Vetma koordinirao je sve radove i financiranje obnove, a stručni nadzor obavila je tvrtka Struktura sa suradnicima. Radove na Dvoru izvela je tvrtka Dubrovačko građevinsko društvo, kao glavni izvoditelj sa svojim podizvoditeljima: Klesarstvo Šakota kamenoklesarske radove; Obrt Zlovečera stolarske radove; Aquamont radove vode i odvodnje; Electric radove elektroinstalacija i Smart solutions za strojarske instalacije.

Ukupni iznos utrošen za ovu investiciju koji se odnosi na svu tehničku dokumentaciju, građevinske i obrtničke radove, nadzor kao i na unutrašnje uređenje i kompletnu opremu i postav iznosi 2.026.000 € što je u potpunosti osigurano iz donacije zaklade Caboga Stiftung.

Knežev dvor na Lopudu je izgrađen nakon osnivanja Lopudske knežije 1456. godine, a gradnja mu je završena 1508. godine i to nakon što je Dubrovačka Republika otkupila crkveno zemljište. Kada je kupljen prije četiri godine bio je u jako lošem stanju, ruševina bez krova. No zahvaljujući svim uključenima u obnovu i svesrdnoj financijskoj pomoći Zaklade, rekonstruiran je izgled iz doba pada Republike. Predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera arhitekture druge polovice 15. stoljeća na ovom području. Ovim svečanim otvorenjem, obnovljeni kompleks dvora na Lopudu, postaje nova kulturna adresa otoka Lopuda i Grada Dubrovnika.

Obnovom Dvora, otvoren je i postav, koji prati knjiga o samome zdanju autora Josipa Belamarića.