Biskup Homeyer: "Pledoaje za kršćansku politiku"

Beč, (IKA) – Kršćani moraju biti na razini svoje odgovornosti za budućnost Europe i sudjelovati u oblikovanju odgovora na središnje izazove kao što su pad nataliteta, useljavanje, stagnirajući gospodarski rast i dijalog s islamom, istaknuo je predsjednik Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (ComECE) biskup Josef Homeyer. U “pledoajeu za kršćansku politiku” na Kongresu za laike 20. svibnja u Beču, biskup Homeyer istaknuo je kako se kršćani “ne trebaju bojati otvoreno politički umiješati”, jer će evanđeljem nošen angažman obogatiti Europu i ojačati solidarnost. Kršćani moraju jasno izraziti kakvu to Europu zapravo žele pri čemu i treba doći do izražaja i legitimna raznovrsnost stajališta među njima samima. Biskup Homeyer na kraju je ponovno istaknuo važnost spominjanja kršćanskih korijena u europskom Ustavu, jer je to “za pluralna i sekularna društva jamstvo protiv totalitarizma”. Nekadašnji generalni direktor MMF-a francuski katolik Michel Camdessus u svom je izlaganju istaknuo odgovornost Europske unije osobito za Afriku i založio se za povećanje pomoći za razvoj. Smatra da se na međunarodnoj razini moraju pronaći novi načini suradnje te poziva europske vlade da se u odnosu prema zemljama u razvoju ne postavljaju kao “davatelji” već partneri. Predsjednik Austrijskoga katoličkog vijeća za laike Rudolf Schwertner istaknuo je značaj suradnje laika i duhovnika u suoblikovanju Europe. Predsjednica Austrijske katoličke akcije Luitgard Derschmidt zaželjela je da se glasovi laika u Europi “povežu tako da ih se ne može prečuti”. Biskup u Linzu Maximilian Aichern podsjetio je kako su prvi poticaji za obilježavanje SEKD-a potekli upravo od laika, te istaknuo kako je riječ o tome da se povežu bogoslužja i služba čovjeku, hodočašće i pitanja društveno-političkog oblikovanja. Europa nije samo gospodarsko već i duhovno gradilište, nije samo “skladište” već životni prostor milijuna ljudi te je u tom smislu riječ o “duši Europe”, istaknuo je austrijski “socijalni biskup”. Europa treba novo jedinstvo u raznovrsnosti i međusobnom poštivanju, a nakon godina podjele nužni su znakovi zajedništva i pomirenja, u čemu kršćani najviše mogu pridonijeti. Zastupnik Europskog parlamenta Othmar Karas istaknuo je kako su kršćani pozvani snažnije suoblikovati Europu, u što pripada i odlučni otpor egoizmu, nacionalizmu i terorizmu. Oko 250 sudionika kongresa “Kršćani na gradilištu Europe” koji su 20. i 21. svibnja u sklopu Srednjoeuropskoga katoličkog dana u Beču priredile austrijske katoličke laičke udruge u poslijepodnevnim satima rad su nastavili u radnim skupinama. Srednjoeuropski katolički dan i Kongres za laike u Beču u sklopu njega, važni je impuls za apostolat laika u Istočnoj i Zapadnoj Europi i izvrsna prigoda za međusobno učenje, istaknuo je drugoga dana skupa tajnik Papinskog Vijeća za laike biskup Josef Clemens. Laici imaju važnu ulogu u novoj evangelizaciji Europe, istaknuo je biskup Clemens i podsjetio na poruke Papina pisma o apostolatu laika “Christifideles laici”. Ravnodušnost, sekularizam i ateizam kršćansku vjeru sve više potiskuju iz svakodnevnice i značajnih trenutaka života, kao što su porođaj, ženidba i smrt, stoga je potrebno diljem Europe obnoviti kršćansku srž zajednica i navijestiti evanđelje onima koji ga još ne poznaju. Tome pripada i poštivanje prava na život, slobodu savjesti i vjere, jačanje obitelji za socijalni angažman i uvođenje kršćanskih uvjerenja u politiku i gospodarstvo. Biskup Clemens upozorio je da crkvene strukture Srednje i Istočne Europe još snose posljedice komunističke vladavine i različitim su intenzitetom ostvarivale zaključke Drugoga vatikanskog koncila, istodobno izražavajući zadovoljstvo što se unatoč tome mnogo toga već postiglo. Predsjednik Središnjeg vijeća njemačkih katolika Hans Joachim Meyer kao najvažnije zadaće kršćana u suoblikovanju Europe naveo je ljudsko dostojanstvo, zaštitu i promicanje obitelji i socijalnu pravdu. Meyer je istaknuo kako su jedno istinski “europsko društvo” i “europska svijest” zapravo tek u nastajanju, što predstavlja veliku priliku kršćanima koji se životnim svjedočenjem moraju istaknuti u pluralnom društvu. Na kraju kongresa predsjednica Austrijskoga katoličkoga ženskog pokreta Margit Hauft predstavila je zaključke rada u skupinama, u kojima se između ostaloga ističe kako bi kršćani u društvu trebali biti pozitivni “smutljivci”, “izazivati nemire”, osobito kada je riječ o zaštiti slabijih.