Cilj skupa bio je revalorizirati ulogu bana Petra Berislavića, ali i drugih crkvenih, plemićkih i političkih organizacija koje su branile spomenute krajeve u to doba. Početkom XVI. stoljeća hrvatski su krajevi bili su usred višestoljetnoga udara Osmanlijskoga Carstva, čija će osvajanja zauvijek promijeniti zemljovid Europe i svijeta te ostaviti dubok pečat na društvo, gospodarstvo, umjetnost, granice, političke odnose kako u onodobnom Hrvatskom Kraljevstvu, ali i dugoročno sve do današnjih dana. Jedan od ključnih motiva koji se javlja u to doba je percipiranje hrvatskih krajeva kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis). To je izričaj koji se često rabi, ali zapravo je slabo poznato da je u tom značenju upotrijebljen u pismu pape Lava X. hrvatskomu banu i vesprimskomu biskupu Petru Berislaviću 1519., prije točno pola tisućljeća. Malo je poznato i kako je upravo je Hrvatska Dubica bila mjesto najsjajnije Berislavićeve pobjede nad Osmanlijama 1513. godine.

U organizaciji Sisačke biskupije te suorganizaciji Hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prvi dio skupa održan je u sisačkom Velikom Kaptolu, gdje su na početku ispred organizatora sve okupljene pozdravili sisački biskup Vlado Košić, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Odjela za povijest HKS-a i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić s Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Govoreći o nazivu predziđe kršćanstva, biskup je rekao kako ga je Hrvatska dobila zbog obrane europskog kršćanstva nad nadiranjem islama koji je tada bio agresivan i ognjem i mačem je podčinjavao države i narode.

„Međutim na Hrvatima je slomio zube. Polumjesec sa zvijezdom pokorio je Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju i Liku, ali kada je krenuo na središnju Hrvatsku zaustavljen je na Uni i Ilovi, a to su danas upravo granice naše Sisačke biskupije. Dakle, naši su ljudi ovdje bili na prvoj crti obrane Hrvatske i Europe, ali i kršćanstva“, rekao je biskup.

Dodao je kako kršćanstvo nije u teritoriji nego u izboru srca i životu u skladu s tim izborom. „Ipak jedan narod stvara stoljećima od tog izbora svoju tradiciju i povijest i ima pravo sačuvati ju pred svim prijetnjama. Osobito su naši stari bili osjetljivi kad im se silom željelo mijenjati vjeru. Branili su je svojom krvlju. I premda su krvarili, obranili su ju i sačuvali“.

Prvom sekcijom moderirao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić o temi „Kraljevina Hrvatska na kraju 15. i početku 16. stoljeća“, zatim prof. dr. Marija Karbić o temi „Biskup i ban Petar Berislavić i njegova uloga u protuosmanlijskoj obrani, te dr. sc. Tomislav Matić s temom „Antemurale Christianitatis u kontekstu protuosmanlijske propagande 15. stoljeća“.

Drugom sekcijom moderirao je dr. sc. Branimir Brgles, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez o temi „Bitke na gazovima Zrinskih na rijeci Uni tijekom osmog i početkom devetog desetljeća 15. stoljeća, doc. dr. sc. Krešimir Kužić s temom „Bitka kod Dubice 1513. – analiza obrambenog djelovanja banske vojske Kraljevstva Hrvatske“ te na kraju doc. Valentina Janković „Campsu Zagrebiensis u spisima i dokumentima vremena banovanja Petra Berislavića“.

Treća sekcija održana je u Hrvatskom domu u Hrvatskoj Dubici gdje je okupljene na početku pozdravila načelnica Općine Ružica Karagić, a sekcijom je moderirala doc. doc. Vlatka Vukelić. Predavanja su održali: dr. sc. Krešimir Regan o temi „Kastrum Dubica“, dr. sc. Branimir Brgles „Utvrde i posjedi između Kupe i Une u svjetlu arhivskih vrela s početka 15. stoljeća“, doc. dr. sc. fra Danijel Patafta „Redovništvo na pordručju središnje Hrvatske do Mohačke bitke – procvat i propadanja“ te na kraju Goran Dejavnović, mag. hist., o temi „Indetitet Zrinskih u kontekstu predziđa kršćanstva“.

Znanstveni skup zaključen je misnim slavljem koje je u župnoj crkvi Presvetog Trojstva predvodio generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić u zajedništvu s fra Danijelom Pataftom i domaćim župnikom preč. Željkom Jurkovićem.

Na početku mons. Cvitkušić pozdravio je sve okupljene, a posebno predavače, zahvalivši im na uloženom trudu da se taj skup ostvari. U propovijedi istaknuo je da nam je kršćanska dužnost voljeti svoj narod i domovinu Hrvatsku, a za što imamo potvrdu iz Sv. pisma. Prema propovjednikovim riječima, hrvatski ban i biskup Petar Berislavić volio je i ljubio svoj hrvatski narod i hrvatsku grudu kada je godine 1513. preuzeo bansku dužnost te je odmah ustao protiv turskih osvajača koji su porobljavali stanovništvo između Une i Kupe. Propovjednik je zaključio kako se hrvatski čovjek ne samo u vrijeme bana Berislavića već kroz cijelu svoju mukotrpnu povijest do današnjih dana borio za svoju pravicu i slobodu.