U koncelebraciji bili su kancelar mr. Janko Lulić, katedralni župnik preč. Marko Karača i preč. Milan Begić, a služio je đakon Marin Mlađenović.

„Dolazak Sina Božjega u liku čovjeka događaj je koji je promijenio povijest. Do tog događaja svijet je tapkao u mraku, a njegov je dolazak zasinuo i obasjao ljude poput sjajnog svjetla“, rekao je biskup uvodeći u homiliju.

U nastavku biskup je podsjetio na riječi proroka Izaije „Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja“, progovorivši o prelijepoj simbolici koju nose. „Stari su do Krista hodili u tami i nastanjivali su mrklu zemlju – zemlju mraka. Sada im se naprotiv dogodio neočekivani pohod svjetla. Braćo i sestre, kao što je ova sveta noć sjajna jer bdijemo u njoj i čekajući njezin najtamniji čas, ponoć, dočekali smo pohod Svjetla, Krista Gospodina! Došao je uzdisani i od Boga obećani, željni sviju spasitelj, svijeta razveselitelj! Ima li još mraka u ljudskim srcima? Na žalost ima. Mnogi hode u tami jer nisu upoznali Istinu, Put i Život – Krista! Kad međutim prihvatimo Krista, tada on obasjava naš život i mi spoznajemo Istinu, hodimo u Ljubavi i živimo pravi Život.

Biskup je ustvrdio i kako je rođenje djeteta događaj od prvorazredne važnosti za svaku obitelj, a u rođenju Isusa mi gledamo rođenje svakog djeteta, na čitavom svijetu. „Svako je rođenje djeteta vijest, vijest veća i radosnija od svih vijesti na dnevnicima, na televiziji i na radiju, vijest koja mijenja svijet. Što će biti od tog djeteta?, pitali su se susjedi kad se rodio Ivan Krstitelj. Tako se i mi pitamo za svako dijete. Ono može postati svetac a može i zločinac. Upravo je zato rođen Spasitelj da nam pokaže da je moguće da svako ljudsko dijete postane dijete Božje i da doprinese spasenju svijeta. Njegovo je rođenje unijelo svjetlost u tamu svijeta. I rođenje svakog djeteta donosi svjetlost i radost u obitelj i u zajednicu u koju dolazi“.

Biskup je upozorio i na tešku demografsku situaciju u Hrvatskoj i naše staračko stanovništvo koje izumire. „I europsko jednako, kao i američko. Kako je moguće da su kršćani izgubili ljubav prema djeci, zašto su se zatvorili u sebičnost i misle samo na sebe te se nisu spremni žrtvovati za djecu, za novi naraštaj? Dijete Isus nam doziva u pamet da novo svjetlo na svijet može doći samo rođenjem djeteta. I svi koji rade sve protiv rođenja djece čine veliku nepravdu i veliko zlo sebi i ukupnoj zajednici. Djeca se imaju pravo roditi. Djecu treba prihvaćati sa zahvalnošću jer su djeca Božji dar zemlji. Život je za nas kršćane svetinja prema kojoj se odnosimo s velikim poštovanjem. Neshvatljivo je kako je moderna civilizacija to poštovanje svetosti života pogazila i proglasila ljudskim pravom da se dijete ubije. A dijete je bespomoćno, ono je maleno i treba starije bez kojih ne može živjeti. I ta činjenica da se sve manje djece rađa ne govori o djeci koliko o nama, odraslima koji smo izgubili poštovanje prema životu i djeci, divljenje Božjem daru… Ne samo da su mnogi suodgovorni što se ne rađaju djeca te što mlade obitelji koje bi mogle imati djecu ostaju bez potomstva, nego su mnogi i doslovno okrvavili ruke krvlju nevine dječice. Kao Herod. On je znao da progoni Isusa, jer je u toj prolivenoj dječjoj krvi želio proliti i krv Kristovu. Međutim, mnogi koji ubijaju djecu ne znaju da time progone Krista. O kako je velik taj grijeh koji vapije u nebo“, rekao je biskup te upozorio kako je upravo obitelj danas na meti i dodao kako će naš hrvatski narod propasti ne obnovi li se ljubav prema djeci.

Poručio je i kako ova sveta noć želi sve što je negativno preokrenuti, želi nas obasjati radošću života da se obnovi poštovanje svetosti Božjeg dara, dolazak svakog djeteta na ovaj svijet jer samo tako imat ćemo budućnost i radost života. Na kraju spomenu se i Sinodalnog hoda sveopće Crkve te homiliju zaključio molitvom pape Franje Svetoj obitelji.

Na kraju, čestitavši Božić biskupu i okupljenima, obilje Božjeg blagoslova i mira, zaželio je domaći župnik preč. Karača.

Misno slavlje animirao je Katedralni zbor pod ravnanjem prof. Jelene Blašković.