Budi dio naše mreže
Izbornik

Biskup Škvorčević pohodio Klasičnu gimnaziju Sv. Ivan Pavao II. Zadar

Zadar (IKA)

Požeški biskup Antun Škvorčević za svog pohoda Zadru zbog izlaganja na svećeničkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija, u srijedu 10. travnja pohodio je Klasičnu gimnaziju Ivan Pavao II. Zadar.

Biskup Škvorčević školu je pohodio u pratnji zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, ravnatelja gimnazije mr. don Ante Sorića, don Ivice Žuljevića, predstojnika Ureda za katoličke škole u Požeškoj biskupiji i predstojnika Nacionalnog ureda za katoličke škole, s. Ane Lipovac, pedagoginje i Marije Musić, psihologinje u Klasičnoj gimnaziji.

Klasična gimnazija u Zadru najstarija je odgojno – obrazovna ustanova u Zadarskoj županiji i jedna od najstarijih školskih ustanova u Hrvatskoj koju su pohađali mnogi zaslužni hrvatski intelektualci, svećenici i biskupi. Mons. Škvorčević pohodio je 3.a razred, kada su učenici imali nastavu vjeronauka s vjeroučiteljicom Ružicom Anušić. Zanimajući se za njihov doživljaj školovanja u gimnaziji i jednoglasne konstatacije da im je najteža matematika, biskup Škvorčević učenicima je uputio prigodnu riječ.

„Klasična naobrazba mladom čovjeku ne omogućuje samo da bude obrazovan, nego i odgojen. Klasika i odgaja. Klasični jezici, klasična literatura temelj su europske uljudbe. Opća naobrazba čovjeku koristi za život. Zaboravimo puno podataka koje polažemo na ispitima u školi, ali škola zato nije beskorisna. Jer u nama ostaje poslagana neka nutarnja situacija, habitus, sposobnost. To znači: ja ne znam sve podatke iz povijesti, matematičke operacije, ali imam sposobnost prosuđivati sebe, život, odnose i situacije oko sebe. Kada netko to primi, tu nutarnju duhovnu sposobnost rasuđivanja, koja je više od puke vještine, osoba je tada i odgojena, ne samo obrazovana. Takva sposobnost pomaže osobi kritički prosuđivati, razlikovati dobro od zla, pomaže slobodi čovjeka da može bolje odlučivati i nasljedovati istinske vrijednosti u životu“, rekao je biskup Škvorčević u obraćanju gimnazijalcima.

Vođen sviješću o značenju klasičnog obrazovanja i stjecanju opće kulture koje ono pruža, požeški biskup učinio je sve da i u Požeškoj biskupiji kao tamošnji pastir utemelji klasične škole. Katoličke klasične gimnazije u Požegi i Virovitici djeluju 12 godina. Klasičnu gimnaziju u Osijeku vode isusovci, a u Slavonskom Brodu franjevci. Biskup Škvorčević 2009. g. osniva katoličku osnovnu školu u Požegi, a 2015. g. u Virovitici. Tragom dobrih iskustava s djelovanjem tih škola u prenošenju odgoja na kršćanskim, općeljudskim vrijednostima, biskup Škvorčević 2017. g. utemeljio je i katoličku osnovnu školu u Novskoj. „Mladi u Slavoniji imaju pravo na kvalitetnu klasičnu naobrazbu kao i drugdje u Hrvatskoj. Postojećim školama pokrili smo cijelu sjevernu Hrvatsku“, rekao je mons. Škvorčević zadarskim gimnazijalcima. Ohrabrio ih je u školovanju i kao klasičarima, uputio blagoslov na latinskom jeziku.

Providonosna zanimljivost pohoda mons. Škvorčevića 3.a razredu je što je nastavu vjeronauka imala vjeroučiteljica Ružica Anušić, a njoj je biskup Škvorčević predavao Ekleziologiju i Mariologiju na Katehetskom institutu na KBF-u u Zagrebu. Stoga joj je bilo osobito drago obnoviti susret s nekadašnjim profesorom. „Mons. Škvorčević je jako zanimljiv kao profesor. Bilo ga je gušt slušati. Bio je jako poučan, svestran u znanju, pristupačan, ima širinu. Kod njega sam dobila i prvu peticu. Bila sam tako radosna što mi je takav profesor dao pet. Još uvijek čuvam tu seminarsku radnju. To mi je bio poticaj i znak da ustrajem, da sam na dobrom putu“, rekla je Anušić. Zanimljivo da je i suprug prof. Anušić iz Požege, vjenčali su se u požeškoj katedrali Sv. Terezije Avilske, a i neko vrijeme je radila u osnovnoj školi u Požegi.

Biskup je pohodio i kapelu Sv. Josipa u školi, zbornicu i knjižnicu koja je najveća školska knjižnica u Zadru. Mons. Škvorčević izrazio je priznanje i inženjersko-građevinskoj konstrukciji koja je na zapravo uskom prostoru te lokacije uspjela maksimalno iskoristiti postojeći prostor i stvoriti ugodni, prostrani školski interijer koji odiše toplinom, pohvalivši pritom u dragoj uspomeni za to ulaganje angažiranost blagopokojnog nadbiskupa Ivana Prenđe.

Pod geslom ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’, Klasičnu gimnaziju u Zadru pohađa 197 učenika i u njoj radi trideset djelatnika. Njeguju koncept škole kao zajednice u suradnji nastavnika i učenika s roditeljima. Učenici ostvaruju uspješne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima, sudjeluju na raznim smotrama, osvajaju prva mjesta i nagrade i na državnoj razini. U gimnaziji se potiče intelektualna radoznalost u želji da čine više i kvalitetnije, živeći sintezu vjere i znanja, stručnosti i ljubavi.

Nakon gotovo trostoljetnog boravka u zgradi zadarskog sjemeništa ‘Zmajević’ kao Nadbiskupska klasična gimnazija koju su pohađali svećenički kandidati, kao samostalna ustanova na tradiciji predaka, Klasična gimnazija dobiva pravo javnosti 1991. g. God. 1997. u nju se upisuje prvi vanjski učenik. Nova školska zgrada s kapacitetom 200 učenika, pokraj zgrade Sjemeništa u središtu grada, blagoslovljena je 18. svibnja 2005. g. U zgradu je položen kamen temeljac kojeg je blagoslovio sv. Ivan Pavao II. za svog pohoda Zadru 2003. g. Škola je suvremeno opremljena te se tehničkom, informatičkom i didaktičkom opremom nastava realizira na visokoj razini. Ima osam učionica, dva praktikuma, informatičku učionicu, sedam nastavničkih kabineta, knjižnicu s čitaonicom, veliku sportsku dvoranu. Zbog važnosti duhovne formacije, za učenike i nastavnike tijekom godine organiziraju se duhovne obnove i hodočašća.

Odgojem temeljenom na evanđeoskom humanizmu i raznim aktivnostima potiče se razvoj svestrane osobnosti učenika i u kvalitetnom, kreativnom osmišljavanju njihovog slobodnog vremena. U školi djeluju likovna sekcija, kreativna radionica Amfora, mladi knjižničari, Linora, English club, glazbene sekcije. Učenici izdaju školski časopis Bolji svijet. Organiziraju radionice, tribine, sportska i kulturna događanja. Jako su humanitarno aktivni, na razne načine pomažu ljude u potrebi i međusobno preko školskog fonda Gorušičino zrno, gdje prikupljaju sredstva za pomoć u školovanju svojih školskih kolega.