„Neki mediji već neko vrijeme javno sramote zaštitnika beltinske župe, sv. Ladislava. Toga sveca pogrdno nazivaju nacionalistom, ‚mađaronom‘ i sličnim nazivima“, napisao je na početku mons. Štumpf.

Dodao je da ga je bilo sram kada su ga biskupi iz susjednih zemalja pitali kakvi su to kod njih ljudi koji im pišu da ne dolaze u Beltince radi štovatelja sv. Ladislava i zagovornika susreta katoličkih vjernika iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske. „Biskupi se, nasreću, nisu dali prestrašiti i ipak su došli“, poručio je.

„Kada sam došao za biskupa u Sobotu, dobio sam jasnu poruku od tadašnjeg nuncija u Republici Sloveniji [mons. Santos Abril y Castelló, op. a.], kada mi je proslijedio Papino imenovanje, da trebam biti biskup u Soboti za sve: Slovence, Mađare, Hrvate, Romi kao i Nijemce. Zato da ne radim razliku među ljudima koji su mi povjereni. Toga se držim i nastojim se tako ponašati. Ne dopuštam širenje nikakvog nacionalizma u biskupiji. Vjernike uvijek iznova pozivam na dužnost, da budu otvoreni jedni prema drugima u poštovanju, kulturnom dijalogu i priznavanju nacionalnih prava koja imaju svi stanovnici sobotske biskupije“, poručio je mons. Štumpf.

Napomenuo je da je odluka o tomu što će stajati na privatnom zemljištu, primjerice župnom, pridržana njemu kao biskupu i njegovim svećenicima i suradnicima. „Uzimajući u obzir zakonodavstvo i za to nadležnih javnih institucija, ispravno je da o takvim stvarima odlučuju samo ljudi iskrenih namjera i s osjećajem za poslanje Crkve“, dodao je.

„Razmišljajmo šire:

– Je li mene kao mjesnog biskupa tko pitao može li postaviti kraj župne crkve u Beltincima obilježje od cijevi u spomen na slovenske narodne buditelje? Nitko! Pa ipak, to je moja krsna crkva.

– Zaštitnik Sobote je sv. Nikola. Kao biskup je djelovao u Miri u današnjem Demreu u turskoj pokrajini Anatoliji. Ondje je postao svetac. Jesmo li, dakle, svi u Soboti zbog njega možda Turci?

– Utemeljitelj Zagrebačke biskupije je sv. Ladislav. Jesu li zato zbog njega svi Hrvati danas Mađari?

– U sobotskoj stolnoj crkvi još uvijek postoje mađarski natpisi, a u ljutomerskoj župnoj crkvi njemački. Hoćemo li stoga maknuti oltare i stoljetne reljefe s natpisima koji govore nešto važno o našoj prošlosti koju pak ne možemo promijeniti?“, upitao je.

„Nacionalizmi ne dolaze od svetaca, nego od zloće koja ne bira ni vjeru ni uvjerenje. Sveci svete Crkve su suprotnost zlu, oni su zagovornici u vječnosti. Ondje glede toga sv. Ladislav zasigurno ne miruje“, zaključio je biskup Štumpf.

Kako piše Družina, medijske napise izazvala je ploča uz glavni ulaz crkve sv. Ladislava u Beltincima, s informacijama na slovenskom, mađarskom, engleskom i njemačkom jeziku. Projekt je financijski pomoglo mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova (u suradnji s Pomurskom mađarskom samoupravnom nacionalnom zajednicom i župom Beltinci). Ploča je postavljena oko slovenskog Dana državnosti (25. lipnja) o čemu nisu bile obaviještene lokalne vlasti, što je izazvalo prijepore.

Podsjećamo, župa Beltinci na sjeveroistoku Slovenije, blizu granice s Hrvatskom i Mađarskom, proslavila je svetkovinu svoga naslovnika, sv. Ladislava, 27. lipnja.

Također je u listopadu 2022. bila domaćin susreta slovenskih, hrvatskih i mađarskih katolika.