Nakon što su medijski djelatnici saslušali Priopćenje sa zasjedanja, kardinal Puljić i biskup Komarica kratko su se osvrnuli na zaključke zasjedanja.

Kardinal Puljić zahvalio je medijskim djelatnicima na dolasku i podsjetio da biskupi BK BiH godišnje održavaju tri zasjedanja: proljetno u Mostaru, koje se veže uz slavlje sv. Josipa, 19 ožujka; ljetno u Banjoj Luci uz proslavu svetkovine sv. Bonaventure, i jesensko u Sarajevu koje se održava nakon svetkovine Svih svetih. Kazao je da je Caritas redovito središnja tema zasjedanja u Banjoj Luci te dodao da su biskupi posebno razmišljali o članovima obitelji u trećoj životnoj dobi te istaknuli potrebu buđenja svijesti kod mladih o bogatstvu koje stariji mogu unijeti u obitelj. Izvijestio je da je tijekom zasjedanja bilo riječi i o aktualnim temama poput migracija te izrazio zadovoljstvo doprinosom svih biskupa na zasjedanju, članova BK BiH, i predstavnika Slovenske i Hrvatske biskupske konferencije.

Biskup Komarica zatim je zahvalio medijskim djelatnicima za praćenje događanja unutar Katoličke Crkve na području Banjolučke biskupije i cijele Bosne i Hercegovine, osobito kada je riječ o njezinu naporu da odgovori aktualnim izazovima vremena i podneblja na kojem se nalazi.

„Mi želimo istinski i svjesno dijeliti i radosti, nadu, žalosti i tjeskobu naših sugrađana – ne samo Banjolučana, nego naših sugrađana iz cijele zemlje, a i šire – kao što je to i zadaća Crkve“, kazao je biskup Komarica te još jednom zahvalio medijskim djelatnicima koji svojim djelovanjem ujedno pomažu humane i karitativne napore Crkve.

„Ja vas molim: ostanite i dalje na strani dobra – pozitivnoga, konstruktivnoga, pravednoga, istinitoga…. Samo tako, trudeći se zajedničkim snagama, moći ćemo pokazati da destrukcija nije ona koja ima glavnu riječ“, rekao je biskup Komarica.

Posebno je istaknuo potrebu Crkve da se zalaže na planu sučeljavanja s problemom migracija jer društvo pokazuje nesnalažljivost po tom pitanju.

„Iako smo i danas zemlja migracija, jer imamo mnogo naših iseljenih i nasilno protjeranih ljudi koji se žele vratiti, država još uvijek ne uspijeva naći način kako da im omogući održivi povratak. Imamo sad novi val iseljavanja naših ljudi koji su u potrazi za nekim normalnijim ambijentom tako da nam nije nepoznata ta drama ovih ljudi koji nam dolaze, što iz Azije, što iz Afrike“, rekao je biskup Komarica.

Kazao je i da se, nakon što je obišao područje Bihaća i okolice, osobno uvjerio u stanje na terenu. Smatra potrebnim sa strane Katoličke Crkve inicirati suradnju oko ovog pitanja s predstavnicima Islamske zajednice, Srpske pravoslavne Crkve, ali i relevantnih političara, domaćih i međunarodnih. Upoznao je medijske djelatnike da su biskupi raspravljali i o mogućnosti organiziranja međunarodne konferencije na jesen ove godine u Banjoj Luci s ciljem da ovaj problem bude stavljenu središte pozornosti.

„Mi ne možemo okrenuti pogled od ove problematike i reći: to se nas ne tiče. To bi bio znak našeg oportunizma, naše nekorektnosti, naše nedostojnosti kao ljudi, kao kršćana i kao vjernika“, kazao je biskup Komarica.

Upitan da prokomentira neformiranje vlasti na različitim razinama u BiH, biskup Komarica odgovorio je da je glavni problem te zemlje njezina pravna nesređenost koju je on ocijenio kao kontrolirani kaos podržan on međunarodne zajednice, koja cijeli proces nadgleda i kontrolira. Kazao je da domaći političari izigravaju povjerenje građana tako što ne djeluju prema izbornim obećanjima za koje su od naroda dobili glasove, a da je pojedinim, kako je osobno saznao iz razgovora s njima, ograničen raspon djelovanja zbog naredbi iz vrha pojedine političke stranke.

Kazao je da mnogima danas jednostavno „pukla kralježnica“ od „destrukcije koja se valja preko nas“, te stoga smatra potrebnim apelirati da se podrže svi koji se, organizirani u male grupe ili druge oblike, nastoje suprotstaviti „samovolji koja se ovdje nameće nama kao način življenja“.

Upitan, je li je tijekom zasjedanja bilo govora o povratu imovine Katoličkoj Crkvi, biskup Komarica odgovorio je da je bilo govora najprije o vraćanju imovine koja je porušena u prethodnom ratu. „Zašto se toliko mrcvare pojedini ljudi koji uporno traže ovdje preko sudova pravo da dođu u svoju kuću?“, zapitao je biskup Komarica, izrazivši mišljenje da se radi o naporima da se u potpunosti iskorijeni jedan konstitutivni narod s tog područja. Govoreći o vraćanju imovine Katoličkoj Crkvi, posebno na području entiteta Republika Srpska, kazao je da je u manjem bh entitetu Srpskoj pravoslavnoj Crkvi vraćeno puno toga što je za vrijeme bivše države oduzeto, a da isti pomak nije urađen oko imovine oduzete Katoličkoj Crkvi. Dodao je da postoje i slučajevi gdje je imovina Katoličke Crve koja nije oduzeta u bivšoj državi, uknjižena je drugačije pa je vlasnik ne može koristiti. Kazao je da biskupi zastupaju načelan stav da se vrati imovina svim vjerskim zajednicama, a ne samo ona koja je oduzeta Katoličkoj Crkvi kao i svim dugim ustanovama i pojedincima kojima je oduzeta.