Upozorenje je sadržano u poruci objavljenoj 31. siječnja, dva dana nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju izvanrednih carina zemljama koje Kubi isporučuju naftu.

Venezuela je u studenome 2025. prestala izvoziti naftu na Kubu, a nakon uhićenja predsjednika Nicolása Madura u siječnju te pojačanog pritiska na socijalistički režim koji je i dalje na vlasti, obnova tih isporuka čini se malo vjerojatnom. Meksiko je ostao jedini preostali dobavljač, pri čemu je posljednja pošiljka stigla početkom ovog siječnja.

Nestašica goriva dodatno guši ionako posrnulo kubansko gospodarstvo, a prema tvrtki za istraživanje tržišta Kpler, preostale bi kubanske zalihe „mogle potrajati do 20 dana“.

Biskupi su podsjetili da su u svojoj poruci od 15. lipnja 2025. već pozvali na „strukturne, društvene, gospodarske i političke promjene koje su Kubi potrebne“ kako bi se spasila od teške situacije u kojoj se nalazi već nekoliko godina. Tada su istaknuli da nisu mogli zamisliti „da stvari mogu biti još gore“, no „situacija se dodatno pogoršala, a tjeskoba i očaj su se pojačali“.

Nadalje, „nedavne vijesti, koje između ostaloga najavljuju ukidanje svake mogućnosti ulaska nafte u zemlju, podižu uzbunu, osobito među najsiromašnijima. Rizik od društvenog kaosa i nasilja među sinovima i kćerima iste nacije stvaran je. Nijedan Kubanac dobre volje ne bi se tome radovao“, poručili su biskupi.

Istaknuli su i kako „Kubi trebaju promjene i one postaju sve hitnije, ali zasigurno ne treba još više tjeskobe i patnje“ za njezin narod. Zato je Biskupska konferencija izrazila zahvalnost na pomoći koja je stigla od vlade Sjedinjenih Američkih Država i koja je, putem Katoličke Crkve, distribuirana stradalima u uraganu Melissa.

U svojoj poruci biskupi su se osvrnuli i na odnose među državama. „Nepokolebljivo stajalište Pape i Svete Stolice, u skladu s međunarodnim pravom, jest da vlade trebaju biti u mogućnosti rješavati nesuglasice i sukobe dijalogom i diplomacijom, a ne prisilom ili ratom“, naveli su. Istodobno su naglasili da „poštovanje dostojanstva i ostvarivanje slobode svakog ljudskog bića unutar vlastite nacije ne smije biti podređeno ili uvjetovano varijablama vanjskih sukoba“.

Biskupi su pozvali da se „dobro Kube stavi iznad stranačkih interesa“ te su zajamčili da će Katolička Crkva nastaviti pratiti narod, nudeći „svoju spremnost, ako to bude zatraženo, na pomoć u smirivanju napetosti među stranama i u stvaranju prostora za plodnu suradnju u svrhu općeg dobra“.

Kubanski pisac i analitičar koji živi u SAD-u, Osvaldo Gallardo, izjavio je da tijekom 40 godina života na otoku nije doživio krizu „poput ove sadašnje“. Rekao je da se ova društvena i gospodarska situacija može smatrati gorom od one tijekom tzv. „Posebnog razdoblja“ od 1991. do 1994., koje je uslijedilo nakon raspada Sovjetskog Saveza.