To su dvije građevine koje daju poseban pečat gradu na Neretvi, autorica likovnih rješenja je Ivana Vučić, a marke se u poštanskom prometu koriste od 1. srpnja.

Zgrada Biskupskog ordinarijata je neorenesansna palača koju je 1902. projektirao Maximilian David, a dovršena je 1906. godine. Jednokatna rezidencija smještena je na brežuljku, ističe se pročelnim trijemom koji nose toskanski stupovi te nizom dekorativnih fasadnih elemenata.

Preko puta nje nalazi se katedrala Marije Kraljice neba i Majke Crkve, biskupska crkva i matica svih crkava u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Put do njene izgradnje bio je jako dug. Prva mostarska katedrala bila je posvećena sv. Petru i Pavlu, blagoslovljena je 1872., a 1890. godine pripojena je mostarskom franjevačkom samostanu.

Kako svaka biskupija mora imati crkvu maticu, biskup Paškal Buconjić pribavio je zemljište za novu biskupsku crkvu, no planove izgradnje omeo je Drugi svjetski rat i teške poratne prilike. Biskupa Petra Čulu progone komunističke vlasti, ali on ne odustaje od gradnje. Nakon dugog niza godina i pregovora, napokon je na novoj lokaciji izgrađena katedralna crkva koja je blagoslovljena 1980. godine. Izgrađena je u postmodernom stilu u obliku šatora Božjeg, a prema nacrtu arhitekata Hildegrade Auf-Franić, Ivana Franića i Teodora Kupčevskog.

Obje građevine stradale su u Domovinskom ratu, zgrada Biskupskog ordinarijata u potpunosti je rekonstruirana, a katedrala je temeljito obnovljena.

Godine 2005. uz katedralu sagrađen je i zvonik kojeg do tada nije bilo. Zvonik je spoj moderne arhitekture i tradicije, a dar je kanonika Milana Balenovića, stoji u priopćenju.