Istina je prava novost.

Blagdan Gospina proslavljenja u Kaštel Sućurcu

U spomen na čudesne Božje zahvate kroz tisućljetnu povijest Kaštel Sućurca i Župe sv. Jurja m., po zagovoru čudotvorne Gospe na Hladi, sućuračka župa proslavila je u noći s petka 31. srpnja na subotu 1. kolovoza blagdan Gospina proslavljenja, uvod u proslavu svetkovine Velike Gospe i blagdana sv. Roka.

Svečanu misu, koja je započela pjevanjem staroga sućuračkog napjeva „Zdravo Zvijezdo Mora“, koji su otpjevali pjevači župnog zbora sv. Jurja m., predvodio je sućurački župnik don Ivan Delić. Brojni vjernici i hodočasnici i ove su godine, baš kao i svih ranijih godina u drevno svetište Gospe na Hladi podno Kozjaka pristigli s istinskim molbama i željama i s nakanom da se poklone pred čudotvornom slikom Gospe na Hladi, kako bi Bogorodicu zazvali za pomoć i milost.

Gospa je bila ona koja je učinila mnoga znamenja i mnoga čudesa svugdje, pa tako i u našemu mjestu, a zato i slavimo večeras blagdan Gospina Proslavljenja, jer se Gospa doista proslavljuje preko svojih silnih, velikih i neizmjernih djela. Gospa je značajna u povijesti našega mjesta i naše župe i upravo zato smo večeras došli k njoj da bismo joj zahvalili za sve ono što je učinila za našu župu, naše mjesto, naše obitelji, naše domove, naš narod i Crkvu Božju”, rekao je župnik Delić na početku slavlja, izrazivši dobrodošlicu vjernom puku.

„Točno prije 210 godina zbio se važan događaj za Sućurac i njegove žitelje. Živjelo se tada od polja i mora. Polje je bilo izvor svega neophodnog za život pojedinca, obitelji, mjesta i zajednice. Vrijedne težačke ruke pretvarale su škrtu zemlju u plodnu i nestrpljivo čekale urod koji je trebao nahraniti gladna usta, ponajprije djece i starijih. Tako je to bilo i 1810. godine. Polja zasijana, vinogradi obrađeni, a kiše ni za lijek. I čekali su tada stari Sućurani kišu da zalije polje i vinograde, i gledali su stalno u nebo, ali nigdje ni najmanjeg oblaka koji bi donio mrvicu kiše. Kako se živjelo u mnogo težim životnim uvjetima od današnjih, naši stari su se tada, prije 210 godina, doslovno bojali za goli život i za preživljavanje. Uvidjevši da kiše nema niti će je uskoro biti, shvatili su da im nema druge pomoći negoli zamoliti dragoga Boga i Blaženu Djevicu Mariju, Čudotvornu Gospu na Hladi, za pomoć.

Zajedno sa svojim župnikom organizirali su se u molitvi i prosili milost neba i dobrotu Božju. Vjera je bila njihova pokretačka snaga koja ih je u tim trenucima ujedinila. Bili su kao jedno, i kao prava zajednica vjernika okupili su se oko Gospina lika, a Gospa ih je, kao prava majka, okupljala oko sebe. S molitvom na usnama stali su pred sliku Čudotvorne Gospe na Hladi, tražeći milost Božju i Majčinu utjehu, jer u najtežim situacijama života čovjek uvijek traži majčinu pomoć. I čula je Gospe vapaje svoga sućuračkoga puka, baš kao i nebrojeno puta do tada. I kiša je pala natopivši suhu zemlju, a Sućurani su zahvaljivali svojoj nebeskoj majci, znajući da će sada moći nahraniti gladna usta i da će preživjeti. Čudotvorna Gospe na Hladi postala je Sunce koje je obasjalo pobožni puk. Iz zahvalnosti, ustanovljen je ovaj dan, blagdan Gospina proslavljenja, kada vjerni sućurački puk hodočasti svojoj nebeskoj majci želeći joj zahvaliti – u ono vrijeme za kišu, za plodne usjeve i za sve plodove, a danas za kišu milosti Božje koja nam je dana životima našim. Želimo zahvaliti našoj nebeskoj majci na svim dobročinstvima i milostima, na obilju koje nam daje. I to nije malo, iako mi to možda ne primjećujemo”, istaknuo je propovjednik.

Marija nam kao Božja majka donosi svjetlost svoga Sina, cijelom svom ljubljenom puku i ljubljenom narodu, i zato onaj tko je ugledao Marijino svjetlo i tko je spoznao njenu majčinsku ljubav i ljubav njenog Sina ne može živjeti u mraku i grijehu. Za nas je Marija posebna jer nas je čuvala, vodila i štitila kroz cijelu povijest, i kroz najtežu povijest, i zato i mi večeras ovdje pjevamo ‘Zdravo, Zvijezdo Mora’. Ti koja si sačuvala ovaj puk, koja si sačuvala vjeru u ovom narodu, uz nas budi i dalje, ti nas vodi, ti nas štiti, kako bismo mogli uvijek tebi biti vjerni”, zaključio je don Ivan, potaknuvši vjernike na štovanje sućuračke čudotvorne Gospe na Hladi, baš kao što su to naši pređi stoljećima činili.

Ovim smo se slavljem počeli pripravljati za svetkovinu Velike Gospe i blagdan sv. Roka. U devetnici ćemo se moliti Gospi na Hladi za sve nas i za naš narod”, podsjetio je župnik na kraju mise, zahvalivši svima koji su sudjelovali u pripravi slavlja, kao i u samom slavlju, te svima koji su te večeri došli prositi da se Gospa u našim životima proslavi, kao što se proslavila i kroz povijest. 

Duhovna večer u drevnom svetištu Gospe na Hladi podno Kozjaka završila je pjesmom u čast čudotvornoj sućuračkoj Gospi na Hladi.