Svečano misno slavlje u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske predvodio je don Mladen Parlov u koncelebraciji s fr. Josipom Dolićem, OP. U propovijedi je don Parlov podsjetio kako je sveti Benedikt Europi ostavio način života utemeljen na Evanđelju. Govoreći o Pravilu sv. Benedikta, istaknuo je da ono i danas ostaje nadahnuće za osobnu i društvenu obnovu, a posebnu je pozornost posvetio benediktinskom razumijevanju gostoprimstva, prema kojemu svakoga gosta treba primiti kao samoga Krista. Podsjetio je i na dvanaest stupnjeva poniznosti iz Pravila sv. Benedikta, naglasivši kako je upravo poniznost temelj istinske ljudske i društvene obnove.

Okupljene je na početku okrugloga stola pozdravio predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić, podsjetivši kako Udruga već petnaest godina okuplja vjernike laike koji kroz kulturno, društveno i javno djelovanje promiču temeljne kršćanske i opće društvene vrijednosti, očuvanje hrvatskoga identiteta i europske kulturne baštine.

Uvod u raspravu održao je moderator dr. sc. Stipe Kljaić, koji se osvrnuo na približavanje stote obljetnice rođenja pape Benedikta XVI., koji je u svojim djelima često isticao značenje svetoga Benedikta za europski identitet. Citirajući Josepha Ratzingera, podsjetio je kako su Europi i danas potrebni ljudi poput svetoga Benedikta – ljudi koji će, u vremenima krize i društvenih lomova, biti sposobni stvarati temelje novoga zajedništva i nove nade. U drugom citatu Benedikta XVI. naglasio je da Europa prolazi kroz svojevrsni „test izdržljivosti“, suočena s dubokim unutarnjim napetostima, ali i novim vanjskim prijetnjama. Upravo zato, istaknuo je Kljaić, rasprava o europskom identitetu nije nostalgično vraćanje prošlosti, nego pitanje odgovornosti prema sadašnjosti i budućnosti Europe. Zaključujući uvod, predstavio je sudionike okrugloga stola.

Govoreći o sigurnosnim izazovima, prof. dr. sc. Mirko Bilandžić istaknuo je kako se rat kao međudržavni sukob ponovno vratio u Europu nakon desetljeća tijekom kojih se vjerovalo da je takav oblik sukoba postao dio prošlosti. Podsjetio je kako je Europska unija nastala kao projekt mira i blagostanja, ali da su recentna geopolitička zbivanja Europu zatekla nespremnu. Ocijenio je kako Europa danas još uvijek nije dovoljno snažan vojno-strateški čimbenik te da ulaganja u sigurnost više ne predstavljaju trošak, nego ulaganje u vlastitu budućnost. Govorio je i o promjenama unutar NATO saveza nakon promjene vodstva američke administracije, naglasivši kako Europa mora preuzeti znatno veću odgovornost za vlastitu sigurnost.

Davor Ivo Stier podsjetio je da je europski projekt nastao kao mirovni projekt koji je logiku sukoba zamijenio logikom suradnje. Prema njegovim riječima, današnji globalni odnosi obilježeni su sve izraženijim strateškim natjecanjem Sjedinjenih Američkih Država i Kine, zbog čega Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu. Naglasio je kako Hrvatska treba ustrajati na očuvanju načela konsenzusa u odlučivanju o vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije te istaknuo da upravo hrvatski položaj na dodiru latinskoga, germanskoga i slavenskoga kulturnog kruga predstavlja važnu prednost u europskim odnosima.

Govoreći o kulturnim i vrijednosnim temeljima Europe, prof. dr. sc. Pavo Barišić istaknuo je da se političko zajedništvo ne može graditi isključivo na gospodarstvu, tržištu ili zajedničkoj valuti. Naglasio je kako upravo zajedničke vrijednosti i identitet daju sadržaj europskom projektu te predstavljaju temelj njegova opstanka. Povukao je usporedbu između vremena svetoga Benedikta i današnje Europe, podsjetivši da su migracije, susreti različitih kultura i društvene promjene obilježavali i njegovo vrijeme. Društvo koje poznaje vlastiti identitet, rekao je, iz susreta s različitima izlazi još snažnije. Posebno je istaknuo važnost odgoja i obrazovanja kao temelja budućnosti Europe.

Dr. sc. Miro Kovač govorio je o položaju Hrvatske unutar Europske unije i promjenama u međunarodnim odnosima. Ocijenio je da Europa danas prolazi kroz krizu samopouzdanja te upozorio na snažan gospodarski uspon Kine i potrebu da europske države više ulažu u obrazovanje, energetsku neovisnost, proizvodnju i poljoprivredu. Naglasio je kako Hrvatska mora čuvati vlastitu duhovnu vitalnost, razvijati vlastite potencijale i graditi sigurnu budućnost na vlastitim vrijednostima.

Na koncu, govoreći o duhovnoj dimenziji Europe, don Mladen Parlov upozorio je na postupni nestanak kršćanskoga identiteta u velikom dijelu europskih društava. Podsjetio je kako sveti Benedikt nije imao namjeru obnavljati Europu kao politički projekt, nego je u vremenu raspada Rimskoga Carstva stvarao zajednice u kojima su se čuvali čovjekovo dostojanstvo, kultura i vjera. Zaključio je kako Europa može ostati vjerna sebi samo ako sačuva vrijednosti koje su je oblikovale, prenosi Hrvatska udruga Benedikt.