Blagoslov nadbiskupijskih vinograda i mladoga vina u Trnavi
Blagoslov nadbiskupijskih vinograda i mladoga vina u Trnavi
Na blagdan sv. Vinka, 22. siječnja, u vinogradima Đakovačko-osječke nadbiskupije u Trnavi održan je tradicionalni blagoslov vinograda i mladog vina. U nazočnosti ekonoma nadbiskupije i upravitelja „Misnih vina" Nedjeljka Čuture, više svećenika, mještana i čelništva Općine Trnava, predstavnika Osječko-baranjske županije i Grada Đakova, djelatnika nadbiskupijskog gospodarstva i ostalih gostiju, blagoslov je predvodio umirovljeni nadbiskup Marin Srakić.
Tijekom blagoslova nadbiskup je podsjetio kako su se sabrali da svečanim činom zamole Gospodina da po zagovoru sv. Vinka blagoslovi te vinograde i vino te da ono što obilato urodi znaju pametno iskoristiti. „Obred blagoslova seže u prapočetke ljudskoga roda, kada je Bog prvi put blagoslovio čovjeka i ovo je nastavak Božjeg blagoslova. Mogli bismo kazati da je Biblija povijest Božjih blagoslova“, rekao je mons. Srakić.
Okupljenima je govorio o sv. Vinku, kako vinogradari „računaju“ na njega i na Božji blagoslov. „Želimo sačuvati dostojanstvo sv. Vinka, svoje osobno dostojanstvo, da pokažemo Gospodinu da smo zahvalni za stvorenja, za blagoslove, najviše što je poslao svoga sina koji je tako blagoslovio vinograde da je sebe proglasio trsom, koji je uzeo vino i pretvorio ga u svoju krv koja nas krijepi na našem životnom putu. To danas želimo pokazati i to želimo sačuvati“, zaključio je nadbiskup.
Vlado Babić, voditelj proizvodnje Misnih vina, istaknuo je kako blagdan sv. Vinka označava početak agrotehničkih radova u vinogradima, kreće rezidba i radovi se intenziviraju. Kazuje kako je prošla godina bila izuzetno dobra za vinograde, količina grožđa bila je dobra te su zadovoljni i urodom i kvalitetom vina. „Svaka je godina posebna i neponovljiva i mi se prilagođavamo uvjetima. Idemo na proizvodnju vrhunskih vina i sva naša proizvodnja je usmjerena k tome, tako se vrši i korekcija i rezidba vinograda“, ističe Babić.
Na 30 hektara nadbiskupijskih vinograda dominantna sorta je traminac, a tu su još chardonnay, graševina te cabernet sauvignon, što daje oko 150 tisuća litara vina godišnje.