Govoreći o povijesti štovanja sv. Roka, mons. Francetić je istaknuo godinu 1599. kada je u Rijeci zavladala pandemija kuge. Građani Rijeke zavjetovali su se svetom Roku i započeli graditi crkvu na prostoru između današnje župne crkve Uznesenja BDM i Osnovne škole Nikola Tesla. Crkva je blagoslovljena 1609. godine i ta godina stoji na reljefu blagoslovljenog pila. Objašnjavajući zbog čega su ostali sveci uklesani u kamenom pilu, kazao je da su se kroz povijest Riječani utjecali sv. Josipu, o čemu svjedoči sačuvani kip koji je obnovljen i stoji u župnoj crkvi na oltaru sv. Franje Paulskoga, a na poziv Riječana u grad su 1656. došle sestre benediktinke. U klauzuru su ušle 20. srpnja 1663. i ostale do 1915. godine kada je srušena zavjetna crkva Sv. Roka i benediktinski samostan. Okolnosti u kojima živimo poticaj su nam i prilika da obnovimo zavjete naših starih i sami se zavjetujemo Bogu po zagovoru njihovih svetih, poručio je mons. Francetić.

Reljefe na pilu izradio je mag. art. Silvestar Ninić, a inicijativa se rodila na Stepinčevo 2017. godine. Misno slavlje tada je u župnoj crkvi predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović i prije euharistije, u razgovoru s mons. Francetićem, ukazao na nužnost revitalizacije sakralne baštine najstarije riječke župne crkve. Zbog toga su na ulaznim vratima dvorišta postavljena dva glagoljska slova “Alfa” i “Omega”, a koja izražavaju vjeru u Boga, stvoritelja i svedržitelja. “Budući da je u ovoj riječkoj crkvi stolovao glagoljaški kaptol, na vratima su glagoljska slova kojima se nadovezujemo na grčka slova Afa i Omega, a sada su slova AZ i S višeznačna jer označavaju početak i svršetak, ali i posvećuju početak Ivanova evanđelja ‘U početku bijaše  Riječ – iskon bi slovo’. Stup koji je u neposrednoj blizini portuna je samostojeći i do sada nedovršen pa je na vrh postavljen kapitel sa četiri plohe na kojima je prikazan sveti Rok s godinom kada je posvećena crkva Sv. Roka 1609. Na drugoj plohi su sv. Benedikt i Skolastika braća blizanci, sv. Benedikt – osnivač monaške duhovnosti zajedno sa sestrom Skolastikom i osnivači benediktinskog reda s godinom 1663. kada su sestre došle u naš grad i ušle u klauzulu dana 20. srpnja 1663.”

Budući da je ova godina u Katoličkoj Crkvi posvećena sv. Josipu, na jednoj od ploha nalazi se i taj svetac, dok je na četvrtu uklesan lik sv. Mihovila koji je uz sv. Josipa zaštitnik Katoličke Crkve i Božji borac. Mons. Francetić izrazio je nadu da će taj pil podsjećati mnoge na Božju stvarnost i prisutnost u gradu Rijeci, a što inače čine sakralne građevine. Križ koji je postavljen na vrhu stupa na kugli prikazuje Zemlju u koju je spasenje ušlo po križu koji je doista zaboden u nju i tako postao znak spasenja. Ovaj stup djelo je svih vas koji ste dali svoj prilog ili ćete se pomoliti i tako neprestano obnavljati zavjete naših starih, rekao je mons. Francetić, zahvalivši svim dobrotvorima na prilozima.

Zaključujući je kazao kako su mnogi sveci, pa i sam Isus Krist, bili privezani za stup tijekom mučenja. Zato je kroz povijest bilo uobičajeno da stupovi s likovima svetih budu postavljeni na javnim mjestima, a kao primjer naveo je stup s prikazom sv. Vida koji se nalazi na Trgu riječke rezolucije. Ujedinjeni s mnoštvom koje je o blagdanu sv. Roka hodočastilo Gospi Trsatskoj, kao zavjet u različitim bolestima ili riječko zaleđe Čudotvornom raspelu u katedrali Sv. Vida, prije blagoslova pila mons. Francetić je s vjernicima slavio misu u zavjetnoj crkvi Sv. Fabijana i Sebastijana u kojoj se nalazi oltarna pala s likovima sv. Roka i sv. Sebastijana.