Božićni ciklus: Navještaj nadnevka Uskrsa na Bogojavljenje
ikona u bazilici Rođenja Isusova u Betlehemu
Zagreb (IKA)
Tekst o navještaju nadnevka Nedjelje uskrsnuća Gospodinova – Vazma pripremio je liturgičar vlč. mr. sc. Tomislav Hačko.
Jedna od specifičnosti svetkovine Bogojavljenja, uz blagoslov vode, svakako je i svečani navještaj nadnevka Uskrsa i drugih pomičnih blagdana tijekom liturgijske godine.
Tekst navještaja nalazi se u Rimskom pontifikalu koji propisuje da arhiđakon na misi, nakon navještenog Evanđelja, odjeven u plašt, s ambona naviješta vjernicima nadnevak slavlja Uskrsa, ali i nadnevak drugih pomičnih blagdana tijekom godine.
Ovaj običaj, koji nalazimo i u poganskim obredima, u Crkvi je prisutan od njezinih prvih vremena kada su se iz Aleksandrije (zbog vrsnih astronoma) drugim crkvenim zajednicama slala pisma u kojima je jasno bio naznačen nadnevak slavlja Uskrsa.
Od 5. stoljeća u Crkvama u Africi i Španjolskoj taj navještaj se čitao na dan svetkovine Rođenja Gospodnjega odmah nakon Evanđelja, a u Galiji, te na području današnje Italije (Akvileja, Milano, Rim), nadnevak Uskrsa naviještao bi se na svetkovinu Bogojavljenja i taj običaj zadržao se u Latinskoj Crkvi sve do danas.
Melodija koja prati tekst navještaja, ista je kao ona koja se upotrebljava u prologu Vazmenog hvalospjeva.
Navještaj blagdana MMXXI.
Spasenje, kojemu je Bog naumio privesti sve ljude, započelo je utjelovljenjem, a objavilo se potpuno u pashalnom otajstvu Isusa Krista. Poslušajmo, stoga, po drevnom običaju Crkve, navještaj svetkovanja – Vazma – nedjelje Uskrsnuća u godini Gospodnjoj 2021.
Predraga braćo, objavila nam se slava Gospodnja i uvijek će se objavljivati među nama, dok On ponovno ne dođe. U tijeku i rasporedbi vremena spominjemo se i živimo otajstva spasenja.
Središte čitave liturgijske godine Vazmeno je trodnevlje našega Gospodina raspetoga, ukopanoga i uskrsnuloga, a vrhunac mu je Nedjelja uskrsnuća 4. travnja. Svake nedjelje – tog tjednog Uskrsa, sveta Crkva uprisutnjuje ovo veliko Otajstvo u kojem je Krist pobijedio grijeh i smrt.
Od Vazma proistječu svi sveti dani:
- 17. veljače bit će Srijeda pepelnica i početak svetoga korizmenog posta;
- 13. svibnja, bit će svetkovina Uzašašća Gospodina našega Isusa Krista;
- 23. svibnja nedjelja Pedesetnice to jest svetkovina Duhova;
- 3. lipnja svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove;
- 28. studenoga, prva nedjelja Došašća Gospodina našega Isusa Krista.
Na blagdane Presvete Bogorodice, apostola i svetih te na spomen vjernih mrtvih, Crkva na svom zemaljskom putu navješćuje Gospodnje vazmeno otajstvo.
Kristu, koji bijaše, koji jest i koji dolazi, Gospodaru vremena i povijesti neprolazna slava u vijeke vjekova. Amen.
Literatura:
Usp. I. ŠAŠKO, Per signa sensibilia. Liturgijski simbolički govor, Zagreb, 2005., str. 346.
Usp. M. RIGHETTI, L`anno liturgico nella storia – nella Messa – nell`Ufficio, vol. III, Milano, 31969., str. 109. – 111.
Tekst pripremio: liturgičar vlč. mr. sc. Tomislav Hačko