Fotografije Bernarda Čovića uvjerljivo su približile umjetničko pregalaštvo od slame.

U svojem komentaru, naslovljenom »Jedini temelj čovječnosti«, glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić piše o bitnim porukama koje čovječanstvu donosi Božić.

»Rođenje Sina Božjega, raskrinkavajući tobožnju važnost moći i sile s jedne te materijalnoga s druge strane, istodobno otkriva da su od moći i materijalnoga važniji odnosi ljubavi i povjerenja, kako oni između Boga i ljudi te ljudi prema Bogu tako i odnosi ljudi prema ljudima. Ljubav i povjerenje jedini su pravi temelj čovječnosti«, napisao je među ostalim glavni urednik GK.

Dvije božićne reportaže odvele su novinare GK među radnike pulskoga »Uljanika« koji muku muče s neizvjesnošću radne budućnosti, zajedno s kolegama iz brodogradilišta »3. maj«. »Početkom godine u Uljaniku i Trećem maju bilo je 4500 radnika, a danas ih je oko 3300. Nažalost, iz dana u dan broj se smanjuje, a nekad tvrtke dnevno napušta dvadeset, pa i do pedeset radnika. Tako smo samo u Uljaniku pali ispod dvije tisuće radnika, a Treći maj je na 1300 radnika«, svjedoče radnici Boris Cerovac i Robert Savić.

Novinar Tomislav Vuković predstavlja redovnike koji su se prisjetili svojih uzničkih dana, dvojicu franjevca o. Josipa Zvonimira Bošnjakovića, člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene, i o. Franju Vidovića, člana Hercegovačke franjevačke provincije. Jednako je tako zanimljivo, premda s drugoga motrišta, i svjedočenje o. Ilije Tipurića, člana Hrvatske karmelske provincije. O Božiću u Venezueli pripovijeda Doris Lopez Catary. Predstavljen je i stari istarski čakavski zapis kako se nekada slavio Božić, kao i susret s dr. Marijanom Tomelić Ćurlin o očuvanju mjesnoga govora u božićnim običajima. Zanimljivo je i doznati više o božićnoj tematici u bogatoj zbirci Riznice zagrebačke katedrale te kako je Zagreb dobio ime po božićnom otajstvu. Hrvatsku božićnu priču čitateljima Glasa Koncila poklanja književnik Lajčo Perušić.

Pisac knjige »Božićno čudo na Okitu« dr. Josip Mužić u intervjuu otkriva kako je naoko »površna« vjera običnoga puka postala dijelom čudesnih događanja. Predstavio je čudo, zapisano još krajem 19. stoljeća, o cvjetanju drveta klena svake treće godine na brdašcu pokraj Okita, na mjestu kapele posvećene Majci Božjoj Karmelskoj. Vodički i šibenski vjernici često su u komunizmu bili proganjani zbog svjedočanstava o neobičnu stablu nemirnoga zimskoga sna.

»Ne zaboravimo da je Božić čudo nad čudima, veće od ljudskoga razuma i moći. Nijedna filozofija i nijedna religija nije došla do toga da bi se Stvoritelj, transcendentni Bog, Sveti, Jaki i Besmrtni, rodio kao nemoćno dijete, bio dostupan našim osjetilima, na neki način ovisio o našoj ljudskoj dobroti ili zloći, podijelio s nama ljudima sve, do samoga iskustva smrti«, kazao je među ostalim dr. Mužić, docent filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Posebnost su božićnoga dvobroja i dvije nedjeljne biblijske poruke Darka Teperta, o Četvrtoj nedjelji došašća i Svetoj Obitelji Isusa, Marije i Josipa. Mnoštvo je objavljenih vijesti uz pripravu Crkve u Hrvata za Božić, glazbene i humanitarne akcije u adventskom vremenu.

Još jedan osvrt na Svjetsko prvenstvo u Rusiji koje je mijenjalo Hrvatsku piše Đurđica Ivanišević Lieb u rubrici »Zapažanja«, prenoseći zapise o predstavljanju knjige izbornika Zlatka Dalića »Moja Rusija«.

U rubrici »(Pri)govor znanosti« Valerije Vrček piše o azbestu skrivenu u dječjem puderu, iznosi podatke koji su vrlo loši za imidž i proračun multinacionalne kompanije »Johnson& Johnson« (J&J). O filmu »Sâm samcat« piše Marijana Jakovljević, a predstavljene su i knjige na stranici kulture.

Predsjednik Udruge tjelesnih invalida TOMS iz Trogira Ivica Bašić gost je rubrike »U službi bližnjega«, a ono po čemu je udruga najdulje prepoznatljiva jest humanitarna akcija pod nazivom »Vinskom cestom do humanosti i dobrote«.

Predstavljen je katolički oblikovatelj kulture Jeronim Šetka i njegov kapitalni leksikografski prinos, a među zaboravljenim hrvatskim velikanima, odnosno dubrovačkim latinistima tematizirana je uloga isusovaca Rogačića i Mondegaja u razvoju europske književnosti.

Posljednja stranica Glasa Koncila predstavlja vatikansku izložbu jaslica, ali donosi i božićnu križaljku te karikaturu Srećka Puntarića Felixa.