Uvodeći u misno slavlje dr. Šota je kazao kako se hodočašće aljmaškoj Gospi utočnici u 2021. godini održava u 30-oj tužnoj godišnjici sjećanja na progonstvo mještana iz Aljmaša diljem svijeta te je ovo deseto podnevno misno slavlje organizirano za branitelje i ratne stradalnike te članove njihovih obitelji,  ali i sav pobožni puk kojemu, unatoč ljetnoj vrelini, nije teško zahvaliti Bogu i Gospi za milosti, pripominjući: „U svetoj  misi uz osobnu molitvu i nakane, molimo i za poginule i stradale u Domovinskom ratu.“ Liturgijsko pjevanje i ove je godine predvodio i orgulje svirao Dino Klem, vjeroučitelj u Slavonskom Brodu.

„Danas je Crkva pozvana biti zagledana u BDM koja se toliko puta pokazala tješiteljicom, zagovornicom i pomoćnicom kršćanskom puku koji moli i vjeruje. Marija je jedinstvena osoba u Božjem spasenjskom djelovanju i dijalogu s ljudima. Marija je, reći će Benedikt XVI, papa emeritus: ‘paradigma vjerničkog odnosa prema Bogu, Crkvi i ljudskoj povijesti; posjeduje bogatstvo neiscrpne  ljubavi i snage srca, koje je u cijelosti Božje; Marija je čvrst oslonac u životu, nada i povjerenje u Boga koji je ljubav i milosrđe’. Marija u našoj pobožnosti i našim teološkim promišljanjima posjeduje nazive i naslove koji se u sadržaju zaustavljaju na vrlo jednostavnim i nama bliskim do zahtjevnih i teže razumljivih naziva i naslova. Majka, žena, učiteljica molitve, Otkupiteljeva majka, suotkupiteljica, suspasiteljica – samo su neki nazivi i naslovi za BDM, u velikoj mjeri ‘određeni njezinim djetetom Isusom Kristom“, kazao je propovjednik te, razmatrajući marijanske naslove u kontekstu evanđeoskih tekstova i crkvenih dokumenata, razložio zašto je važno živjeti Božju, marijansku prisutnost u životu.

„Na tragu Marijinog naslova ‘Otkupiteljeva majka’ i liturgijska slavlja pridodaju Marijinu otajstvu strogu kristocentričnost i spasenjsko-realističku ukorijenjenost u povijesti spasenja svijeta i čovjeka. Za naš odnos s Bogom i naše slavlje, posebice za susret s Bogom po Mariji, ne samo da nas može, nego i mora oduševljavati je upravo Marijina nenametljiva i istovremeno bezuvjetna prisutnost koja je odraz i dokaz njezine vjere, otvorenosti posluhu i volji Božjoj, njezinu proživljavanju života uronjenog u Duhu Svetom. Na tom tragu promišljajmo o našoj prisutnosti u našim molitvama, svojoj prisutnosti u euharistijskim slavljima, o prisutnosti ostvarenja Božje volje u našim životima i, isto tako, o Božjoj prisutnosti u našim životima! Molimo, molimo jer molitva otvara prostor za istinu i razlikovanje što govore drugi, što ja, što je i tko je Bog… Ona počinje razlikovanjem stavova prema Isusu, ispovijedanjem svoga stava i pristankom na Očevu volju, a završava mudrošću koja se rađa iz prihvaćanja vlastitoga puta i križa koji stvara i oblikuje naš život. Molimo svaki dan u svojim obiteljima, potičimo članove obitelji na molitvu! Molimo neka ljudi vide na nama i u našim životima da molimo i kako molimo“, zaključio je Šota.

Naposljetku misnoga blagoslova slavitelj je zahvalio onima koji desetu godinu podnevnom misom u Aljmašu slave Uznesenje BDM na nebo, brojnima što sudjeluju u euharistijskom zajedništvu na vrelini betonskog svetišnog platoa, stojeći na suncu ispred vanjskoga oltara ili u hladu rijetkih stabala, a posebice invalidnim osobama i obiteljima s djecom te pješacima.

Tradiciji održavanja podnevne mise prethodila su dva velika hodočašća hrvatskih branitelja (15. rujna 2001. i 10. listopada 2009.), ratnih invalida, zatočenika bivših srbijanskih logora i njihovih obitelji koji rado pohode marijanska svetišta, a aljmaška destinacija znakovito je domovinsko mjesto zahvale Bogu za život i mir.