Susret je počeo uvodnom molitvom te kratkim uvodnim tumačenjem dinamike i tijeka Lectio divina.

Za temu četvrtog susreta odabran je odlomak iz Lukina evanđelja (Lk 2,1-20) koji izvještava o događaju Isusova rođenja. Taj se odlomak redovito naviješta na misi polnoćki, pa je odabran i kao tema “božanskog čitanja”, ali i kao poticaj za malu duhovnu pripravu za skori blagdan Božića, istaknuo je dr. Vuković.

Prvi korak Lectio divina je čitanje (lectio) odabranog biblijskog teksta. Nakon čitanja uslijedilo je razmatranje (meditatio) u kojem su protumačene neke teme pročitanog ulomka. Vlč. Vuković ukazao je kako evanđelist Luka u tom odlomku osobito naglašava važan povijesni, vremenski i prostorni kontekst Isusovog rođenja. Isusovo je rođenje bitno povijestan – jedincat i neponovljiv, stvaran događaj – smješten u točan povijesni period (za vrijeme rimskog cara Augusta i upravitelja Sirije Kvirinija), u točno određenom mjestu (Betlehem, Judeja). Prvi svjedoci Božića su neznatni pastiri, a i sam Sin Božji rađa se kao jedan od neznatnih, malenih, u jaslama. Temeljni stav pastira (kao i anđela) na temelju ovog odlomka, ali u konačnici cijele Biblije, jest stav zahvaljivanja i slavljenja: anđeli hvale Boga, kliču mu “Slava na visinama Bogu”, a i pastiri se vraćaju “slaveći i hvaleći Boga”.

U razmatranje o tim, ali i drugim temama na temelju pročitanog odlomka, uključili su se i ostali sudionici susreta. Nakon razmatranja (meditatio) uslijedila je molitva (oratio) nadahnuta pročitanim tekstom. Nakon molitve, sudionici su ostali u tišini i kontemplaciji (contemplatio) te promišljanju o konkretnom djelovanju (actio).

Susret je održan uz poštivanje epidemioloških mjera, a sljedeći Lectio divina predviđen je za četvrtak 7. siječnja u 19.30 sati u prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku.