Biskupi COMECE-a, okupljeni u Łomżi u Poljskoj, na proljetnom plenarnom zasjedanju, usvojili su deklaraciju kojom su ponovno željeli potvrditi pozitivno stajalište o proširenju granica zajednice, podsjećajući da „Katolička Crkva pomno prati proces europskih integracija od njezinih početaka.“ Dvadeset godina nakon prvog „povijesnog proširenja EU“, pišu, taj je korak bio „prekretnica u procesu europeizacije“ Unije, korak naprijed prema „onome što je ona pozvana biti“, odnosno „snažno svjedočanstvo za naše vrijeme kako bratska i sestrinska suradnja, u potrazi za mirom i ukorijenjena u zajedničkim vrednotama, može prevladati nad sukobima i podjelama“.

Zajednice ujedinjene oko velikih vrednota i stoga sposobne „jamčiti mir, slobodu, demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prosperitet“, bila je početna intuicija očeva utemeljitelja. Zatim, nakon što je nastala Europska unija, prije točno dvadeset godina došlo je vrijeme da se poveća s ulaskom još deset zemalja članica: Češke, Cipra, Estonije, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Slovačke, Slovenije i Mađarske. Sada, nakon „određenog zamora od proširenja“, rat koji je izbio na istoku kontinenta „dao je novi poticaj za buduća pristupanja Uniji, posebno što se tiče zemalja Balkana i istočne Europe“. A to, „osim što je geopolitička nužnost za stabilnost našeg kontinenta“, postaje „snažna poruka nade“, odgovor građanima zemalja kandidata „na njihovu želju da žive u miru i pravdi“.

U deklaraciji biskupi primjećuju da i uz „čvrstu političku i ekonomsku integraciju“, u europskim društvima nije razvijen „autentičan dijalog“ između „nacionalnih stvarnosti, kultura, povijesnih iskustava i različitih identiteta“. „Sve dok se istinski europski duh ne razvije u potpunosti, što uključuje osjećaj pripadnosti istoj zajednici i zajedničku odgovornost, povjerenje unutar Europske unije moglo bi biti oslabljeno, a stvaranje jedinstva moglo bi biti ugroženo pokušajima postavljanja partikularnih interesa i uske vizije iznad općeg dobra“, pišu biskupi COMECE-a.

Europski episkopat također podsjeća da je proces pristupanja EU „dvosmjeran“. Zahtijeva od zemalja kandidatica da „provode strukturne reforme“ u „ključnim“ područjima, kao što su vladavina prava, jačanje demokratskih institucija, temeljna prava, uključujući vjerske slobode i slobodu medija, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, „izbjegavajući dvostruke standarde u tretmanu zemalja kandidata“. A za EU proširenje se mora promatrati kao „prilika za aktualizaciju ideje ujedinjene Europe, ukorijenjene u praktičnoj solidarnosti“, posebno prema „najugroženijim članovima društava“, upravo onako kakvi su bili ideali osnivača.

U konačnici – zaključuje se u deklaraciji Vijeća biskupskih konferencija Europske unije – ostaje živa vizija svetog Ivana Pavla II. o Europi koja je sposobna „disati sa svoja dva plućna krila. I koja, kako je papa Franjo prošle godine rekao biskupima kontinenta, zna kako zaštititi „jedinstvo u različitosti živeći ‘načela supsidijarnosti, poštivanja različitih tradicija i kultura’, izbjegavajući put ‘ideološkog nametanja’“, izvijestio je Vatican News.