Posluživao je trajni đakon u župi BDM Marije anđeoske u Sesvetskoj Sopnici Božidar Hadaš, a pjevanje animirala njegova djeca Sunčica i Tomo.

Kako su Dani sv. Marka i ove godine obilježeni vjerskim i kulturnim događanjima poslije mise bilo je predstavljanje knjige ‘Josip Dobroslav Božić – Izabrana djela’, koju je na 409 stranica pripremio Marko Matolić. Knjiga je izdana u nakladi Centra za kulturu Orašje.

Kako je to bio i Dan knjige i Dan planeta Zemlje prigodno izlaganje održao je na početku dr. Tomislav Lukić, koji je govorio o vrijednosti knjige napose Biblije kao prve knjige. Potom je govorio o franjevcima koji djeluju u franjevačkoj provinciji Bosna Srebrena, a koji su ostavili velikog traga u Bosni i Hercegovini kako na vjerskom tako i na kulturnom i prosvjetiteljskom području.

Kako je sv. Franjo utemeljitelj franjevačkog reda i zaštitnik ekologije kroz njegovu je Pjesmu stvorova govorio o važnosti i našoj odgovornosti očuvanja svega što je Bog stvorio i dao čovjeku na korištenje.

O životu i djelu fra Josipa Dobroslava Božića, svećenika franjevca, koji je bio i prozni pisac, putopisac i novinar, a koji je rođen za turske vlasti 1860. godine u selu Jošava, župa Potočani kod Odžaka u višečlanoj obitelji, govorili su mr. Anto Knežević i prof. Ivan Dolibašić. Podsjetili su kako je taj svestrani franjevac na višestruk način bio vezan za Plehan.

Na Plehanu je 1888. pokrenuo i uređivao časopis Novi prijatelj Bose koji se smatra najstarijim časopisom u Bosanskoj Posavini. Prvi je istraživač koji je ponudio spise mjesta u Bosanskom Posavlju, kako je on nazivao Bosansku Posavinu. Zalagao se za agrarnu reformu u Bosni i Hercegovini pod austro-ugarskom vlašću, o tome pisao i istoimeni spis. Bio je na glasu kao “buntovni svećenik” posvećen prosvjećivanju i osvješćivanju narodnih masa. Okupljao je uvijek velik broj ljudi oko sebe, zauzimao se posebno za sirotinju i nezbrinute.

Osim u BiH bio je na službi u Albaniji, zaputio se na misionarski rad u Kinu, ali je spriječen od strane svojih poglavara te je zbog nezadovoljstva u radu svoje franjevačke zajednice prešao u svjetovne svećenike odakle je godine 1894. otišao u Ameriku, gdje je proveo svojih posljednjih šest godina života.

Jer su ga progonili, svoje je tekstove objavljivao pod različitim imenima. Osim povijesnih i vjerskih djela fra Dobroslav je i autor jedne ljekaruše iz 1878. – zbirke u kojoj se nalazi 170 narodnih recepata za liječenje različitih bolesti, odnosno simptoma. Značajan je njegov doprinos za boravka u Americi gdje je uz pomoć nadbiskupa J.J. Strossmayera otvorio prvu rimokatoličku crkvu u gradiću Allegheny (Pittsburgh), a uz crkvu je izgradio i svećenički stan tiskaru i školu za hrvatsku djecu.

Slična je priča i o počecima Župe svete Marije u susjednom Steeltonu gdje je dao svoju cijelu ušteđevinu od 750 dolara za kupnju luteranske kapele. Svoju je prvu misu odslužio u novoj crkvi Svete Marije u listopada 1898. a u Steeltonu je sagradio i školu. Bio je suvlasnik i suradnik najuglednijeg hrvatskog iseljeničkog lista Danica, koji je neko vrijeme izlazio u tiskari što ju je sam osnovao 1898. u Alleghenyu. Surađivao je s mnogim listovima.
Predstavljači su na kraju zaključili kako fra Dobroslav spada među najuglednije Hrvate Bosanske Posavine 19. stoljeća. Zahvalili su priređivaču knjige Marku Matoliću te iskazali nadu da će jednoga dana biti izdana i knjiga sabranih djela fra Dobroslava Božića.

Zahvalu priređivaču kao i predstavljačima knjige uputio je na kraju gvardijan Tomas, naglasivši kako je i taj događaj doprinos, da premda malim koracima, Plehan postaje ponovno vjersko i kulturno središte tog dijela Bosanske Posavine, kakav je i bio prije posljednjega rata.