Deseci tisuća hodočasnika u Međugorju

Crkva do danas nije priznala autentičnost tih ukazanja, ali kroz ova četiri desetljeća, nakon rada više crkvenih i teoloških komisija, posebnu pozornost posvećuje plodovima Međugorja – duhovnom i sakramentalnom životu hodočasnika kojima služe franjevci iz Hercegovačke franjevačke provincije. Uz njihovu prisutnost, nakon mjeseci zatvorenosti zbog epidemioloških mjera, deseci tisuća hodočasnika u Međugorju jučer i danas sudjeluju u posebnom programu.

Uočnicu, 24. lipnja, obilježila je „Hodnja mira”, tradicionalno pješačenje od crkve sv. Ante na Humcu do Međugorja. Ovogodišnji sudionici prepoznatljivi po zastavama došli su iz Hrvatske, Brazila, Ukrajine, Koreje, Francuske, Rumunjske, Austrije, Španjolske. Ovakvo hodočašće – „Hodnja mira” – započelo je 1992. godine, u ratno vrijeme, kao molitva za mir u BiH i Hrvatskoj. Jučer poslije podne održano je i Veliko zavjetno hodočašće od crkve u Čitluku, ali i iz Rame. Brojni pojedinci, ali i obitelji, pak, iz Hrvatske i BiH danima su pješačili kako bi danas bili u Međugorju.

Sinoćnju večernju misu, u zajedništvu s 260 svećenika, predvodio je fra Miro Šego, župnik župe Krista Kralja Čitluk, koji je i rođen u Međugorju. „Bog nam je dao milost da se na našem tlu ispovijeda cijela Crkva, da se u našem svetištu prigne svako koljeno i klanja našemu Bogu. Svaki hodočasnik je pozvan i nama darovan. Kao što je majka odgovorna za darovano dijete tako smo i mi za svakog hodočasnika. Darovan nam je da ga učimo kao majka govoriti tj. moliti i slaviti Boga, razgovarati s njim. Da svako naše srce bude široko i duboko da sve uči ljubiti, jer smo jedna Crkva, jedna obitelj.”

Fra Miro je podsjetio na teškoće s kojima se župa Međugorje susretala, osobito od početaka 80-ih godina kada su i svećenici i narod, u to vrijeme komunizma, bili izloženi progonima. No, Međugorje kao hodočasničko odredište živi i dalje, i privlači sve više ljudi iz cijeloga svijeta. Stoga je propovjednik istaknuo i njegove plodove: „Svi mi koji vjerujemo da je Bog poslao Mariju da pomogne svijetu, da pronađe svoj mir, imamo puno razloga da slavimo Boga svim srcem i svom dušom i cijelim životom. Svi smo mi svjesni i znamo kako su mnogobrojni oni koji su klekli u Međugorju ponizno pred ispovjednika i tražili u kajanju za grijehe snagom Božjeg milosrđa iscjeljenje svojih rana, oproštenje grijeha i na koncu svoj mir. Nebrojeni su otkrili Isusovu nazočnost u misnoj žrtvi te su se vratili euharistijskom stolu. Nebrojeni su prvi put u Međugorju doživjeli i tako otkrili što to znači klanjati se Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu. Nebrojeni su, uzlazeći uz Križevac, susreli božansku Ljubav koja za sve trpi i vraćali se spremni nositi s Isusom svoje životne križeve i tako u svojim patnjama pronalazili svoj mir. Nebrojeni su na našemu Podbrdu, mjestu prvih ukazanja, prvi put izmolili krunicu i osjetili ljepotu ove jednostavne molitve.”

Današnje središnje euharistijsko slavlje u 19 sati predvodit će provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, a potom slijedi cjelonoćno Euharistijsko klanjanje.

Spomenimo kako je Međugorje u ovih 40 godina postalo svojevrsni duhovni centar za duhovne obnove svećenika, redovnika, mladih, bračnih parova, obitelji, mjesto kateheza i osobito zapaženog sakramentalnog života. O Međugorju su snimljeni mnogi filmovi, pjesme, napisane su brojne knjige, a poruke i događanja iz ovog dijela Hercegovine prevode se na desetke jezika. Međugorskim fenomenom bavilo se i više teoloških i crkvenih komisija.

Zadržimo li se na onom posljednjem izvješću koje imamo iz 2019., nakon rada Komisije koju je 2010. osnovao papa Benedikt XVI., a u njoj je bilo i hrvatskih biskupa i teologa, i njome je predsjedao kardinal Camillo Ruini, tada možemo podvući crtu i reći: postoji razlika od početka međugorskog fenomena i njegovog daljnjeg razvoja, sumnje su povezane zbog sukoba biskupa i franjevaca, ali i zbog načina programiranja Gospinih ukazanja, kao i tema koje se ponavljaju u njezinim porukama.

Budući da treba vrednovati i duhovne plodove, Komisija je predložila, a papa prihvatio, da se u Međugorju posebno duhovno skrbi za pastoral hodočasnika. Od svibnja 2018. apostolski vizitator za Međugorje je nadbiskup Henryk Hoser, a njegov je zadatak „osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorje, te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost”. Iako je u službenoj komunikaciji Međugorje i dalje župa i hodočasničko mjesto, Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije u svibnju ove godine uvrstilo ga je na popis svjetskih marijanskih svetišta u kojima se molilo za prestanak pandemije.