Kao uvod u dijalog organizator mons. Sente izrazio je svojevrsno žaljenje kako kršćanska kultura ima premalo mjesto u aktualnim temama i medijima. Dobar primjer jest blagoslov najvećeg mozaika u Josipovu svetištu, koji je najveći ne samo po kvadraturi, već i po umjetničkom ostvarenju u 2021. godini, te djelo jednoga od najvećih umjetnika kršćanske tematike današnjeg vremena Josipa Botterija Dinija koji je bio slabo popraćen u svjetovnim medijima. „Stoga sam mišljenja da su potrebni ovakvi dijalozi za otkrivanje problema i pronalaženje rješenja bolje prezentacije Božjeg lica, jer Bog ne može biti nezanimljiv, Bog ne može biti nekulturan, Bog je izvorište lijepog i dobrog i pravog puta, a to bi umjetnost trebala ostvarivati“, rekao je mons. Sente.

O. Frano Prcela tom je prigodom ispripovijedao povijest „Pepelnice umjetnika“ te kako već dvadeset i dvije godine organizira takvu vrstu dijaloga s umjetnicima, svjestan da i u Hrvatskoj, pored većinskog hrvatskog i katoličkog življa, žive i drugi, kojima kršćanstvo nije opcija. Zato je potreban dijalog koji se temelji na dobrom poznavanju vlastitog identiteta, naglasio je.

Dr. Tanja Baran prezentirala je aktivnosti Udruge za promicanje znamenitih Križevčana “Dr. Stjepan Kranjčić” na osobit način Dane hrvatskih svetaca i blaženika, Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” te Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić”. Govorila je o radostima, ali i teškoćama s kojima se susreće u organizaciji i konzumaciji ponuđenih vrijednih kulturnih sadržaja. „Od doseljenja Hrvata na današnje prostore sve do danas hrvatska kultura uvelike je obilježena kršćanstvom. Kamo god da krenemo po hrvatskoj zemlji nalazimo materijalne i nematerijalne spomenike kršćanke kulture i to u izobilju u svim umjetnostima, od književnosti, raznih vizualnih umjetnosti, slikarstva, kiparstva, fotografije, karikature, primijenjenih umjetnosti, u glazbi i u izvedbenim umjetnostima. Pitanje je koliko držimo do toga, koliko pratimo, koliko poznajemo svoju umjetnost kršćanskoga nadahnuća. Mišljenja sam da je to sve premalo i bilo bi jako dobro kada bi se i mlađi i zreli ljudi od umjetnosti uključili u postojeće procese ostvarenja kršćanskih manifestacije kojih u Hrvatskoj nema puno, ali ipak imaju važno značenje, a to su: Pasionska baština, Dani kršćanske kulture u Splitu, Dani hrvatskih svetaca i blaženika i nacionalni natječaj za kršćansku književnost za odrasle i za djecu „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Križevcima, te drugi na regionalnoj i lokalnoj razini. Svima poručujem dobro došli, pridružite nam se da nam taj kršćanski spektar bude bogatiji, da nas ima više i da budemo snažniji. Možda se s vremenom dogodi da i kulturne politike u Hrvatskoj postanu drugačije, pa kršćanska kultura dođe u prvi plan“, poručila je dr. Baran.

Predsjednica Udruge „Pasionska baština“ mr. art. Eva Kirchmayer-Bilić tom je prigodom objasnila kako se „Pasionska baština“ bavi istraživanjem, očuvanjem i promocijom pasionske baštine u Hrvatskoj. Pasionske svečanosti koje udruga organizira u korizmi predstavljaju važan kulturni događaj koji obuhvaća raznovrsne umjetničke i kulturne aktivnosti (izložbe, koncerti, predstavljanje knjiga) vezane uz temu Kristove muke, smrti i uskrsnuća temeljem raznovrsnih izvora iz svih dijelova Hrvatske i među Hrvatima izvan domovine. Unatoč svim teškoćama koje iziskuje organizacija svih tih aktivnosti zaključila je da je vrlo optimistična za područje kršćanske kulture i umjetnosti. „Imamo puno krasnih mladih ljudi koji sudjeluju u velikim i potrebnim istraživanjima i predstavljanju naših hrvatskih umjetnika, književnika, slikara, a i oni sami su vrlo kvalitetno sjeme. Naša je dužnost promicati lijepo, dobro i sveto kako bi cijelo naše ozračje, naša duša i naše poslanje bilo što plemenitije i kvalitetnije, te da budućim naraštajima ostavimo kvalitete umjetničke tragove“, naglasila je tom prigodom mr. art. Eva Kirchmayer-Bilić.

Poduzetnik Dinko Klasan posvjedočio je kako se nakon obraćenja posvetio umjetnosti koja mora biti lijepa. Istaknuo je da je očekivao nakon Domovinskoga rata izgradnju drugačije Hrvatske no što je danas, u kojoj će kršćanstvo u svim vidovima, pa i u umjetnosti, biti dominantna odrednica. Rekao je da se još uvijek nada promjenama na bolje jer samo Krist daje puninu života, što je najbolje shvatio na svojem osobnom primjeru. “Hrvatsku i danas, kao što je to bilo prije, vode lijeve strukture. Nedostaje desna inteligencija koju je komunizam razorio, a to za pluralno društvo nije dobro. Naravno da zato trpi i kršćanska kultura”, zaključio je Klasan.

Kratki prikaz kulturnog rada sudionika dala je studentica povijesti umjetnosti u Zagrebu Magdalena Stipković, a izvedbom „Ave Maria“ dijalog je obogatila sopranistica Katarina Margaretić, studentica Muzičke akademije u Zagrebu.