Profesor Gavrić u razgovoru je otkrio što ga je to oduševilo kod svetoga Dominika, kako je prvi susret s dominikancima usmjerio njegove životne puteve.

Red je otvoren prema svim suvremenim gibanjima i problemima u smislu traganja za istinom, koja je geslo Dominikanskog reda. Važno mjesto imaju studij, sloboda istraživanja, mišljenja i govora, te propovijedanja, a svakom pojedincu omogućuje da svoju različitost i sposobnost ugradi u mozaik nerazdvojne cjeline”, naglasio je fr. Anto.

U razgovoru se osvrnuo i na Hrvatsku dominikansku provinciju koja je nedavno, na blagdan sv. Tome Akvinskoga u siječnju, proslavila 800. obljetnicu rođenja za nebo sv. Dominika i 800 godina od dolaska dominikanaca na hrvatske prostore. Podsjetio je da su dominikanci ostavili tragove i kao propovjednici pučkih misija, promicatelji pobožnosti krunice, da su mnogi evanđelje propovijedali pisanom riječju, ili pak slikarstvom i glazbom, a tim tragom bogate dominikanske baštine nastavljaju i dominikanci našega vremena.

Profesor Gavrić osvrnuo se i na knjige koje su nedavno objavljene u Kršćanskoj sadašnjosti, a koje je upravo on redigirao – Sveti Dominik. Crna legenda (2020.), Djelovanje po načelima – tomistička perspektiva u donošenju moralnih odluka (2020.) i nedavno objavljena knjiga pod naslovom Toma Akvinski (2021.).

Istina kaže da je sv. Dominik jedan od slabo poznatih svetaca crkvene povijesti. Na pitanje što ga najviše odlikuje i što možemo naučiti od njega, dr. sc. Gavrić istaknuo je značajke koje potiču na to da dublje upoznamo sv. Dominika: “pouzdanje u Boga, stvaralačka mašta, hrabrost i ljubav prema istini. Sveti je Dominik bio pun stvaralačke mašte i hrabrosti kada je riječ o načinu na koji biti u službi Bogu, Evanđelju i Crkvi. Bio je pun pouzdanja u Boga i hrabro je poslao prve dominikance u velike sveučilišne centre da tamo studiraju, propovijedaju i osnivaju samostane. Ljubav za spasenje duša otkriva Dominikovu ljubav prema istini kao najveće milosrđe. To je novost koju je Dominik unio, studij je postao bitan dio duhovnosti Reda i dominikanskog identiteta”, rekao je. Dotaknuo se i jednog od najvećih dominikanaca, crkvenoga naučitelja sv. Tomu Akvinskoga, čija je djela prevodio i sudjelovao u pripremi knjiga o njemu. “Obogaćenje su i vrijedni prijevodi, kao spomenute knjige Janka Žagara (Djelovanje po načelima – tomistička perspektiva u donošenju moralnih odluka) i Giovannija Ventimiglie (Toma Akvinski), jer nismo imali takve pristupe Tominu djelu, dodao je.

“Djelo Djelovanje po načelima upućuje nas u način na koji je mislio sv. Toma Akvinski, a on je bio izniman znanstvenik i filozof, koji je inzistirao na argumentiranom govoru i isticao vrijednost razuma, najvećega Božjega dara čovjeku. Stoga, najjednostavnije rečeno, sv. Toma upozorava na to da bez razuma nema ni morala. To je iznimno važno jer ne postoje priručnici s popisom odgovora na to što činiti, ne postoje gotovi recepti za moralno ponašanje. Moralno djelovanje jest djelovanje upravljeno, ne sviđanjima i doživljajima, nego razumom prema ispravnoj svrsi koju prepoznajemo kao dobro. Kako se ponašati? Uvijek prema načelu: dobro činiti, a zlo izbjegavati, usmjerivati se prema dobru. Ipak, valja imati na umu da ostvarenje dobra nije moguće zlim sredstvima, ali ni da dobro nikada ne isključuje drugoga, ne uništava život ni čovjekovo dostojanstvo. Zlo razgrađuje, a dobro izgrađuje”, ističe među ostalim prof. Gavrić u razgovoru u novom broju Kane (u tiskanom ili eIzdanju).