Istina je prava novost.

Dr. Višaticki o mudrim ženama na simpoziju Mudrost u Bibliji

O temi „Mudre žene u Bibliji“ izlagao je dr. Karlo Višaticki s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, u petak 23. listopada, preko videoveze, na znanstvenom simpoziju „Mudrost u Bibliji“ na Sveučilištu u Zadru.

„Mudrost kao čovjekova osobina bitno je povezana s poštovanjem Boga, odnosno sa strahom Gospodnjim. Mudri i ludi čovjek su u kontra poziciji. Mudrac zadobiva Božji blagoslov, suprotnost nema budućnosti. Ponašanje mudraca vodi u život i ima budućnost, a ludo ponašanje vodi u smrt i nema budućnosti“, rekao je dr. Višaticki.

Naveo je imena važnih žena, supruge praotaca, koje ulaze u Isusovo rodoslovlje i važne su u povijesti spasenja: Sara, Rebeka (žena Izaka i majka Jakova), Lea i Rahela, žene Jakova. „Svaki od tih odnosa važan je u povijesti Izabranog naroda. U starozavjetnim tekstovima važne su Tamara, Rahaba, Ruta i Bat Šeba. Tamara i Rahaba su Kanaanke, Ruta je Moapkinja, a Bat Šeba je bila udana za Uriju Hetita“, rekao je dr. Višaticki, navodeći daljnje primjere mudrih žena u Bibliji.

Judita je hrabra žena koja brani svoju i vjeru svojih sunarodnjaka pred nadmoćnijom asirskom vojskom. Judita uz Božju pomoć, žensku intuiciju i lukavstvo pobjeđuje moćnog protivnika, Asirce. Estera je hrabra žena koja pokazuje kako se i u tuđoj zemlji može sačuvati vlastita vjera i vlastito dostojanstvo. Postaje čak kraljica u tuđem narodu. Uz Božju pomoć, uspijeva spasiti svoj narod od moguće tragedije. Debora je važna žena, sutkinja i proročica u Izraelu, koja uz pomoć Boga i vojskovođe uspijeva pobijediti Kanaance.

Ana, majka Samuelova dugo je čekala da postane majka. Prošla je krize i važna je karika u povijesti spasenja. Važan ženski lik je i proročica Hulda za kraljevanja Jošije u Judeji u 6./7. st. Zapis o njoj koja prenosi Božje poruke je u Drugoj knjizi o kraljevima i Drugoj knjizi ljetopisa. Kada je kod radova na popravku jeruzalemskog hrama pronađena knjiga zakona, kralj šalje izaslanstvo proročici Huldi da je pitaju za savjet, što ona uspješno čini. Važna je i Ana, Tobitova supruga, prikazana u Knjizi Tobijinoj.

U knjizi Mudrih izreka, u poglavlju 31 je tekst pohvale u opisu vrsne žene (Izr 31,10 – 31). „To je paradigma kakva bi trebala biti izraelska žena. Taj hvalospjev sastavljen u akrostihu predstavlja ženu kao idealnu domaćicu koja se brine za muža i sinove, razborito upravlja domaćinstvom. Ne govori se o njenim etičkim ni intelektualnim vrlinama. Opis se zaustavlja na umijeću poslovanja i upravljanja. Djeluje kao kontra punkt tekstu u 30. poglavlju gdje se navodi kako se u životu ne bi trebalo ponašati. Taj tekst oslikava rezultat praktične mudrosti u životu. Supruga dominira i daje cijeloj obitelji karakter socijalno korektnog ponaša u izraelskom društvu, no to je smjernica i za ponašanje svake osobe“, rekao je dr. Višaticki, istaknuvši da je „usmjerenje za biblijskog čovjeka stvarna mudrost ostvarena u konkretnom životu“.

Predavač je naveo i nazive stručne literature o ženama u Bibliji. Na hrvatskom govornom području poznate su tri monografije o ženama u Bibliji. Dr. Slavica Dodig autorica je Leksikona biblijskih žena u kojem navodi 179 žena s vlastitim imenom i 181 ženu bez imena. Fra Mario Crvenka u knjizi Svetopisamske žene: poznatije žene u Starom i Novom zavjetu navodi 39 starozavjetnih žena poimence i jednu bez imena, Lotovu ženu. Iz Novog Zavjeta navodi 28 žena poimence i 6 žena bez imena. U knjizi Žene u Bibliji Crvenka navodi poimence 161 ženu iz Starog i Novog Zavjeta te 10 žena bez imena. U Biblijskom leksikonu rodoslovlja Zorka Levačić Vidović navodi imena svih žena koje se spominju u Bibliji, no autorica analizira samo knjige hebrejskog kanona.

Dr. Višaticki je istaknuo kako je samo za tri žene u Svetom Pismu izrijekom navedeno da su mudre, prikazana je njihova biblijska mudrost. To su Mirjam, Abigaila i žena iz Druge knjige o Samuelu.

Mirjam je sestra Mojsija i Arona. Njena je posebnost što je jedna od rijetkih žena proročica. Mirjam se spominje na početku Knjige Izlaska u kontekstu Mojsijevog rođenja. Neki rabinski izvori tumače kako je Mirjam jedna od dvije babice koja se brinula oko djeteta Mojsija kad je spašeno. Nakon uspješnog izlaska Izraelskog naroda iz Egipta, Mirjam je zapjevala pohvalnu pjesmu Gospodinu, s njom su pjevale i izraelske žene: „Zapjevajte Jahvi, jer se slavom proslavio, konja s konjanikom u more je survao.“ Mirjam je u tom kontekstu oslovljena kao proročica.

Mirjam se spominje i u Knjizi Brojeva u kontekstu pobune, mrmljanja nje i Arona protiv Mojsija. Razlog je Mojsijeva supruga. „Mojsije predstavlja Toru, zakon, Aron svećenika, a Mirjam proročica je ujedno predstavnica mudrosti, treće važne skupine u izraelskom društvu“, rekao je dr. Višaticki, istaknuvši kako biblijski tekstovi pokazuju da „proroci, ako su od Gospodina, ne rade ništa po vlastitom nahođenju, nego preko njih uvijek djeluje duh Božji“.

Abigaila je supruga Nabala iz Karmela. U Prvoj knjizi o Samuelu 25, 3 –42 zapisan je antagonizam između Abigaile i muža Nabala, gdje piše da je „žena bila mudra i vrlo lijepa, a čovjek surov i opak“. Abigailu je kralj David nakon smrti Nabala uzeo za svoju ženu, uvidjevši njena uspješna mudra postupanja u posredovanjima kod Davida u sprječavanju njegovih mogućih osvetničkih ubojstava protivnika.

U tekstu Druge knjige o Samuelu 20,16 spominje se druga mudra žena, u opisu borbe između Davida i njegovih potencijalnih nasljednika u borbi za prijestolje. Ta mudra žena traži razgovor s vojskovođom Joabom jer je opasnost da on nastavi opsjedati važni izraelski grad. Njen prijedlog kompromisnog rješenja, da se prihvati Joabovo traženje, glava Šebe koji se usprotivio kralju Davidu, spašava cijeli grad od uništenja.

„Biblijska mudrost nije od strane filozofa ili teologa teoretski definirana veličina koja bi imala određene karakteristike koje bi netko posjedovao. Mudrost je habitus koji posjeduju neke odabrane biblijske osobe. Mudar je onaj tko smišljeno, spretno i stručno svladava, formira i upravlja svojim životom. Na temelju biblijskih tekstova, mudrost je uvijek Božji dar. To je praktično znanje i sposobnosti osobe kako živjeti u ovom svijetu, kako se vladati u različitim svakodnevnim izazovima života.“

„Mudrost uvijek uključuje relaciju, odnos prema obitelji, supružniku, potomstvu, zajednici u kojoj živi, u konačnici prema cijelom narodu. Ponašanje pojedinca ima učinke na njegovu obitelj i narod, konačno, na čovječanstvo. Biblija navodi niz žena i muškaraca koji su imali taj habitus. Bili su mudri i tu njihovu vrlinu drugi su percipirali kao pozitivnu. Oni su u kritičnim trenucima davali ispravni smjer konkretne životne zajednice. Ponašanje mudrih osoba, dugoročno gledano, ima važnu ulogu u povijesti Izraelskog naroda“, istaknuo je dr. Karlo Višaticki.