Budi dio naše mreže
Izbornik

Dr. Weninger: Ima mnogo pozitivnih čimbenika koje Hrvatska može unijeti u Europsku uniju

Zagreb (IKA )

Savjetnik predsjednika Europske komisije dr. Michael Weninger u razgovoru za IKA-u govori o odnosu Crkve i Europske unije, kršćanskoj baštini Europe, novome Ustavu EU i izgledima Hrvatske za članstvo u Uniji

Zagreb, (IKA) – Dr. Michael Weninger, savjetnik predsjednika Europske komisije Romana Prodija, na poziv predsjednika HBK zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, sudjelovao je kao gost na proljetnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, te je 3. travnja s hrvatskim biskupima razgovarao o odnosu Crkve i Europske unije.

U razgovoru za Informativnu katoličku agenciju dr. Weninger istaknuo je kako je “Rimokatolička crkva vrlo važan i vrlo značajan partner u procesima europskih integracija. To uostalom vrlo često u svojim govorima ističe i sadašnji Papa”. Govoreći o slobodi vjeroispovijesti dr. Weninger je upozorio da to znači da “oni koji su religiozni moraju imati mogućnosti biti religiozni, a oni koji to nisu moraju imati mogućnost biti to što jesu”.

Podsjećajući da će iduće godine Europska unija dobiti deset novih članica, što je ne samo brojčana, nego i kvalitativna promjena, savjetnik predsjednika Europske komisije, ističe kako je “proširenje Europske unije zapravo europeizacija Unije”.

Višeslojna Europa, u kojoj postoje mnogi jezici, kulture i tradicije, mora uključiti i vjersku dimenziju, rekao je dr. Weninger, dodajući kako Europa ima svoju duhovnu baštinu – i to u Jeruzalemu, Ateni i Rimu. “Jeruzalem je ishodište triju abrahamovskih religija, Atena je ishodište demokracije, a Rim ishodište rimskoga prava koje još i danas studiramo na pravnim fakultetima. Dakle, Europska unija ima svoje duhovno nasljeđe o kojemu mora voditi računa”, rekao je dr. Weninger, podsjećaju kako je ta Europa i danas “bez sumnje, još uvijek kršćanska”.

Prema njegovu mišljenju, kršćanska Europa je u stanju tranzicije i mora odgovoriti na pitanja i izazove koje joj donosi novo doba. U razgovoru je dr. Weninger spomenuo i novu evangelizaciju, na koju Sveti Otac učestalo poziva, te naveo da će se u Beču četvorica kardinala susresti u molitvi, razmatranjima i predavanjima gdje će, pa i u zajedništvu s mladima, biti razmotrena upravo ova duhovna dimenzija Europe. “Osim toga uskoro će se održati Srednjoeuropski katolički dan, što je jedinstveni slučaj kako u Europskoj tako i u crkvenoj povijesti. Ima, dakle, mnogo pozitivnih znakova, elemenata i događanja koji pokazuju da je crkveni život i dalje vrlo životan”, rekao je dr. Weninger.

Procjenjujući ulogu Katoličke crkve u procesu europskih integracija, dužnosnik Europske unije je upozorio kako Unija ne može napredovati bez svoje duhovne dimenzije, jer ona nije samo “politička organizacija i nije samo gospodarsko-politička ili monetarno-politička organizacija ili možda sigurnosna ili pak obrambeno-politička organizacija, već je i sve to, ali je i mnogo više. Ona je i duhovna organizacija i u tome Katolička crkva ima svoje posve određeno i važno mjesto”. Cilj je europskih integracija stvoriti od Europe kuću za sve Europljane, rekao je dr. Weninger u razgovoru za IKA-u.

Na pitanje o spominjanju Božjega imena u budućem Ustavu Europske unije, dr. Weninger je odgovorio kako se marljivo radi na nacrtu toga Ustava i “vrlo će se paziti kako i na koji način u njega uključiti problematiku religioznih i duhovnih sadržaja europskih naroda”. U tom bi se Ustavu, kako je istaknuo savjetnik predsjednika Europske komisije, trebao prepoznati i religiozni čovjek i onaj koji to nije, a “da jedni druge ničim ne povrijede”.

Odgovarajući na pitanje koliko ima istine u prigovorima da se dovoljno ne uvažavaju posebnosti zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji, dr. Weninger je ustvrdio kako Unija s većinom europskih država surađuje na različitim područjima, a postoji cijeli niz instrumenata kako urediti područja odnosa i suradnje. “Radi se o solidarnosti onih zemalja koje su već članice EU s onima koje su kandidati i koje će vrlo brzo biti primljene, ali i s onima koje u EU biti primljene tek narednih godina. Postoji dakle solidarnost, potpora i konkretna pomoć da se na tome putu u zajedničku Europu ostvari napredak”, rekao dr. Weninger, ističući kako su Hrvatski izgledi za ulazak u Uniju vrlo dobri.

“Hrvatska je bez sumnje europski partner koji ima veliki potencijal, koji ima bogatu povijest i kulturu, zatim ima i gospodarski potencijal, posebice u turizmu; Hrvatska ima dobar zrak, čisto more, zdravu vodu… Dakle, ima mnogo pozitivnih čimbenika koje Hrvatska može unijeti u Europsku uniju. Dakako, neke pretpostavke prije treba ispuniti, kao što su to trebale ispuniti sve ostale zemlje. Nakon toga neće biti problema da Hrvatska uđe u EU”, istaknuo je dr. Michael Weninger, dodajući kako je veliki optimist oko hrvatskog pristupa Uniji, no potrebno je da se “Hrvatska potrudi i što taj trud bude uspješniji i što plodnija bude suradnja, tim će brže postati članicom Europske unije”.

Savjetnik predsjednika Europske komisije vrlo pozitivnim vidi i zanimanje i otvorenost Hrvatske biskupske konferencije vezane za pitanja Europske unije i integracija: “Već i sama činjenica da je HBK dio svoga proljetnog zasjedanja htjela posvetiti pitanjima Europske unije i europskih integracija govori da je vaša BK suvremena i usmjerena prema budućnosti i koliko katolički biskupi u Hrvatskoj rade vizionarski”, rekao je dr. Michael Weninger, u razgovoru za Informativnu katoličku agenciju.