U suslavlju su bili župni upravitelj vlč. Jaroslav Wilczynski i župni vikar vlč. Pave Điko. U propovijedi nadahnutoj svetim Dujmom i u kontekstu pročitanih liturgijskih čitanja (Dj 13,14.43-52; Ps 100,2-3.5; Otk 7,9.14b-17; Iv 10,27-30) od Nedjelje Dobrog Pastira, mons. Uzinić je rekao kako ista nisu slučajno odabrana. Sveti Dujam bio je dobri pastir te ova čitanja itekako govore o njemu, ali i nama. Prvo čitanje govori o prvom uopće misionarskom poslanju koje su poduzeli kršćani i trenutku kada se dogodila prekretnica. Tada su dvojica, Pavao i Barnaba, bili poslani svojem židovskom narodu navješćivati Božju riječ, onima koji su ih ranije odbacili, no to je bio novi zamah jer su nakon njih mnogi krenuli prema poganima po uzoru na Isusa koji je isto činio do posljednjeg trenutka svog ovozemaljskog poslanja, istaknuo je propovjednik.

Prema pobožnoj tradiciji, za koju ne postoje povijesni temelji, sveti Dujam podrijetlom je iz Sirije, rekao je propovjednik, dodajući da je riječ o jednom od učenika svetog Petra i onih 72-ce učenika koji su dobili poslanje, a on je na tragu poslanja Barnabe i Pavla stigao do Solina koji je tada bio veliki rimski grad i tamo bio izabran za biskupa. Zato se u Splitu za njegov blagdan čita ulomak o poslanju 72-ce učenika, rekao je mons. Uzinić.

Ovaj svetac, koji je ubijen 304., iskusio isto ono što su iskusili Pavao i Barnaba –  odbacivanje i mučeničku smrti. Unatoč Dioklecijanovom progonu, na zemlji je izašao kao pobjednik jer je Dioklecijanov grob postao njegova crkva. Sveti Dujam došao je iz Sirije i krenuo na sjever do Splita, no tu se nije zaustavio. U jednom povijesnom trenutku u 15. st., s Petrom Kružićem Driveničani su u Drivenik donijeli svoga sveca da ovdje, preko pastira koji ga zastupaju, vaših svećenika, nastavlja vršiti svoje pastirsko poslanje, poručio je mons. Uzinić, dodajući kako se to poslanje tiče i svih nas.

Osvrćući se na drugo čitanje iz Knjige otkrivenja koje govori o velikom mnoštvu koje se vidi u proslavi, odnosno mučenicima odjevenim u bijele haljine s palminim granama u rukama, pojasnio je da čitanje govori o konačnom ishodu onoga života koji je život u nasljedovanju Isusa Krista i kršćanskih mučenika.

Sveti Dujam išao je stopama mučenika i zato je u nebrojenom mnoštvu koje vidi apostol Ivan u svojoj viziji nakon što se otvorio šesti pečat knjige o tome zašto ljudi, nevini pate. Tu knjigu može samo Isus otvoriti, a nakon što se otvorio šesti pečat, Ivan vidi viziju budućnosti. U tom velikom mnoštvu koja nije svedena na jednu naciju, želi se pokazati da je to mjesto svakoga od nas jer sudbina tog mnoštva jest i naš poziv. U kontekstu današnjeg vremena, podnijeti mučeništvo ne znači doista proliti krv za Isusa. Na žalost, to se i dalje događa, rekao je propovjednik i kao primjer naveo rat u Ukrajini, ali i ratne sukobe u ostalim zemljama, pa i rodnoj Siriji sv. Dujma.

Na te žrtve moramo misliti, no ne svjedoči se Isus samo krvlju, nego i na druge načine. U borbi za mir, protiv mržnje, u neodgovaranju za zlo – zlom, također se nalazi svjedočanstvo Isusa Kista. Žao mi je što se na logiku mržnje koja se očituje agresijom, čuju odgovori koji nisu u kršćanskom duhu. Zato je važno da mi kršćani, ne samo unutar crkvenog ponašanja, nego u društvu, unesemo kriterije Isusa Krista, Jaganjca koji je Dobri Pastir. Isus nas je poslao ne kao vukove među ovce, niti vukove među vukove, nego jaganjce među vukove i to ne smijemo zaboraviti, istaknuo je mons. Uzinić.

Dodao je da naše ‘biti svjedoci’ znači živjeti vrijednosti koje nam je prenijelo evanđelje. Pozvani smo i poslani živjeti ih svakodnevno, u obitelji, sa susjedima i svakodnevnim društvenim okolnostima, biti uključeni u crkvena zbivanja. S tim u vezi istaknuo je da sinodalni proces koji je u tijeku poziva sve na uključenje. Svatko može dati doprinos zajedničkom poslanju. To znači biti uključen u ‘neizbrojivo mnoštvo’ i da promatrajući sv. Dujma, vidimo i svoje mjesto u tom mnoštvu.  Bez toga, to što jesmo – biti kršćani – je besmisleno, nadodao je.

U osvrtu na evanđeoski ulomak Nedjelje Dobrog Pastira poručio je da se Isus u njemu predstavlja kao netko koji se za svakoga bori i ne želi nikoga izgubiti. Takav je bio i sv. Dujam. Nije bio usmjeren samo prema svom interesu. To je činio Isus kao Dobri Pastir, ali na to smo i svi mi pozvani – biti dobri pastiri. Mi nismo samo oni koji pripadaju Isusovom stadu, nego smo pozvani slušati njegov glas i hoditi za njim, rekao je.

„To je početak. Temelj. Slušati što nam Isus govori, ali nakon toga smo s njim u sebi pozvani krenuti na ovo misionarsko putovanje na koje je krenuo sv. Dujam, kao i ono koje treba završiti među onom zajednicom s palminim granama u rukama. Svatko je pozvan biti pastir za svoju braću i sestre,“ naglasio je.

Zaključujući je istaknuo da je dobro što molimo za nova svećenička i redovnička zvanja, no na tome se ne smijemo zaustaviti. Na to upozorava i Sveti Otac u svojoj poruci za 59. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja. Papa upozorava da se trebamo čuvati mentaliteta koji razdvaja svećenike i laike, smatrajući prve protagonistima, a druge izvršiteljima. Pozvani smo na zajedništvo, kao jedan Božji narod, jedna Crkva. To je poslanje koje nam je Dobri Pastir dao, poslanje da u njegovo ime nastavimo spasenje koje je on započeo – da budemo jedni drugima i svakome koga ćemo susresti – dobri pastiri. Zagledani u Dobrog Pastira koji nas poziva slušati, stvorimo odluku da ćemo se u zajedništvu, sudjelovanju i poslanju sinodalne Crkve truditi biti dobri pastiri,  time i svjedoci Isusa Krista i njegove ljubavi prema čovjeku, poručio je nadbiskup.