Druga izvanredna biskupska sinoda za Europu (3) Kontroverze oko dijaloga s muslimanima

Kontroverze oko dijaloga s muslimanima
I dok se u krilu manjih radnih skupina produbljivala sinodska rasprava za postizanje suglasnosti o obrađenim temama, tajništvo Sinode objavilo je neka izlaganja koja su poslana pismenim putem u prethodnoj etapi radova. Na stranicama informativnog biltena tako se nalaze priopćenja Velikog pokorničara kardinala Bauma koji je izložio opasnosti pogrešnih teoloških tumačenja također u krilu same Crkve; potom rumunjskog biskupa Temfija koji je, među ostalim, istaknuo problem vraćanja Crkvi dobara konfisciranih u doba komunističke vlasti i na kraju nadbiskupa Smirne u Maloj Aziji franjevca Giuseppea Bernardinija koji je izlagao o odnosima između Kristovih sljedbenika s muslimanima koje je predano na razmatranje jezičnim skupinama. U svjedočenju nadbiskupa, kojem je vlastita 42-godišnja služba u Maloj Aziji omogućila bogato iskustvo u odnosima s muslimanima, izražena je velika zabrinutost. Bernardini ističe kako u islamskom svijetu, u kojem postoji nasilnička manjina, premda prevladava mirni suživot uvijek postoji mogućnost da se pretvori u pravni poredak u ime Alaha ili Kurana. Riječ je o pokretu koji, prema nadbiskupu, može biti upravljen prema onim agresivnim planovima “ekspanzije i osvajanja” koji se povremeno očituju u odnosu muslimanskog svijeta prema kršćanima. Ovim posljednjima je povjereno posebno nastojanje kako bi otupjeli te “oštrice”. Nadbiskup Bernardini prenio je riječi jednog neimenovanog muslimanskog sudionika na kršćansko-muslimanskom susretu: “Zahvaljujući vašim demokratskim zakonima prodrijet ćemo k vama, a zahvaljujući našim religioznim zakonima svladat ćemo vas.” Nadbiskup smatra kako muslimanima nije do toga da svojim naftnim bogatstvom pomažu sirotinju na Bliskom Istoku, već im ono služi za “program ekspanzije i ponovnog osvajanja” kršćanskih zemalja. Svetom Ocu izravno je u tom pogledu uputio prijedlog da u što je moguće kraćem razdoblju organizira “ako ne Sinodu a ono bar simpozij biskupa i pastoralnih djelatnika među seliocima, osobito onih koji djeluju među muslimanima” kako bi se “u zajedništvu s pravoslavnima i evangelicima” promislilo kako se kršćanske Crkve trebaju držati s obzirom na muslimansko useljavanje. Svim katolicima, na kraju, biskup upućuje “poziv utemeljen na iskustvu” da se muslimanima nikada ne ustupa neka katolička crkva za njihov obred jer u očima sljedbenika Kurana, zaključio je, “to će biti najsigurniji dokaz našeg odmetništva od vjere”. Tema odnosa Katoličke crkve prema islamu jedna je od kontroverznijih na Sinodi. Lublinski nadbiskup Jozef Zycinski na konferenciji za tisak oprezno se ogradio od upozorenja o prijetećem islamiziranju Europe koju je formulirao Alain Besancon, jedan od pozvanih stručnjaka na Sinodu. Zycinski je njegove stavove označio kao privatne, ali je također dao naslutiti da je dijalog s muslimanima, za kojim teži Katolička crkva, težak. Besancon je, među ostalim, govorio o tome kako biskupi trebaju imati hrabrosti stvari vidjeti onakvima kakve one jesu, te rekao kako su u dijalogu s islamom biskupi nerealni, te da bi vjernicima morali pojašnjavati negativne strane islama.
Sve je, izgleda, dobilo i političke konotacije, budući da je, prema izvorima bliskima Sinodi, turski veleposlanik Altan G(ven zatražio objašnjenje od Svete Stolice.
“Crkva može i mora dati veliki prinos u postizanju europskog jedinstva. Postupak nije lagan i kratkoročan, ali mi moramo zajedno s ostalim vjerskim zajednicama pomoći razvoju kulturnih promjena i mentaliteta u integraciji Europe”, rekao je beogradski nadbiskup Franc Perko novinarima u tijeku tiskovne konferencije u petak 15. listopada, na kojoj nastupaju dva puta tjedno biskupi sudionici izvanredne biskupske sinode za Europu. Nadbiskup Perko također je istaknuo kako “proces europske integracije slijedi zakonske i prirodne putove. Do toga ne može doći dok u jednoj zemlji vlada mržnja i želja za osvetom. U promjenu toga mentaliteta moraju biti uključene sve vjerske zajednice”. Beogradski nadbiskup smatra da je Katolička crkva to odavno shvatila, a sada se u to uvjerava i Pravoslavna crkva. Prema njegovim riječima, teže, međutim, ide s islamskom zajednicom s kojom za sada nije moguće voditi dijalog, premda na području Jugoslavije nije toliko nazočan radikalni fundamentalizam. Pozivajući se na zabrinutost brojnih biskupa, posebno nadbiskupa Smirne u Turskoj, nadbiskup Perko je uvjeren da će islam još barem sto godina najviše ugrožavati kršćanstvo, posebice u Europi.
Druga izvanredna biskupska sinoda za Europu završava u subotu 23. listopada svečanim misnim slavljem u bazilici Sv. Petra u Vatikanu kojemu će predsjedati Papa, a nakon svečane euharistije bit će priređen zajednički ručak svih sinodskih otaca sa Svetim Ocem.