Trećom sesijom moderirao je prof. dr. sc. Mladen Parlov. Prvo predavanje održao je prof. dr. sc. Ivan Lovrić, profesor biblijskih predmeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, o temi „Biblija kao literatura/književnost“. Iako jedna od najutjecajnijih knjiga uopće, zaslužna za kodifikaciju i standardizaciju mnogih govornih jezika na kojima su nastajala književna djela zaslužna za stvaranje identiteta pojedinih naroda, i dalje ostaje prijeporna opravdanost svrstavanja Biblije među književna djela. Još veći problem predstavlja opravdanost primjene metoda i instrumenata moderne literarne kritike na tako specifične tekstove. Predavač je u svojem radu pokušao prikazati određene razloge zašto se u modernoj kritici Bibliju ne percipira kao književno djelo.

Drugo predavanje održao je Nikola Bolšec, mag. phil., doktorand na Fakultetu hrvatskih studija, Sveučilišta u Zagrebu, o temi „Možda smo još uvijek u vrtu. Mašta – kontemplacija – visio beatifica G. K. Chestertona, književnika“. Hodanje, šetnja prirodom i gradom te zamjećivanje općenitosti, ali i detalja, postaju gradivo književnog stvaralaštva koje uobličuju pisane riječi. Predavač je izložio da Chesterton u jednoj novoj vrsti književnog pogleda daje novi teološki pogled na život. Radi se naime o paradoksalnom pogledu na prirodu koja nam priopćuje istine o svijetu, čovjeku i Bogu čime naš pogled s G. K. Chestertonom postaje preobražen, istaknuo je. Time Chesterton na jednostavan način uči što zapravo stoji u temeljima svijeta i kako te temelje prepoznati, zaključio je.

Treće predavanje održala je doc. dr. sc. Tea Tereza Vidović Schreiber, profesorica na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Splitu, o temi „Kršćanski motivi u poeziji suvremenih splitskih pjesnika“. Predavačica je u izlaganju prikazala splitski književni korpus suvremenih autora u čijem pjesništvu prevladavaju biblijski, preciznije kršćanski motivi, a koji se najčešće vežu za najznačajnijega svetca u Splitu, svetoga Duju. Gotovo da ne postoji autor u hrvatskoj književnoj baštini koji nije pronašao inspiraciju u kršćanstvu. U radu se polazi od pretpostavke da je splitska književnost nadahnuta tradicionalnom, marulićevski obilježenom, književnošću.

Posljednje predavanje u trećoj sesiji održala je doc. dr. sc. Lucijana Armanda Šundov, profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu, o temi „Tema smrti u slikovnicama“. Predavačica je izložila istraživanje, koje je provela zajedno s Martinom Radić, magistrom primarnog obrazovanja, o načinu na koji je smrt prikazana u popularnim dječjim slikovnicama. Istraživanje je pokazalo da domaći autori filozofiji smrti najčešće pristupaju s kršćanskog gledišta, no ta je hipoteza opovrgnuta jer domaći i strani autori izbjegavaju temi smrti pristupiti s kršćanskog gledišta. U procesu sveopće globalizacije autori se ograđuju od kršćanskog pristupa temi smrti te podilaze zahtjevima tržišta kako bi njihove slikovnice bile što čitanije i prodavanije.

Nakon rasprave i kratke stanke započela je četvrta, posljednja sesija, koju je otvorio predavanjem doc. dr. sc. Oliver Jurišić, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Sveučilišta u Sarajevu, o temi „Jorge Luis Borghes: Evanđelje po Marku – Sematski i nesematski teološki jezik i suvremena stvarnost“. Posljednju sesiju moderirala je Gina Šparada, profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Predavač je izložio na temelju Borghesove priče stvarnost u kojoj se nalazi teološki jezik u današnjem društvu. Predavač se pita, je li nastupilo vrijeme nesematskog teološkog jezika koji se obraća čovjeku, a da i sam više ne razumije stvarnost o kojoj govori te postoji li mogućnost sematskog teološkog jezika, onoga koji prethodno razumije stvarnost o kojoj želi govoriti suvremenom čovjeku?

Drugo predavanje održala je doc. dr. sc. Silvana Burilović Crnov, vanjska suradnica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Sveučilišta u Splitu, o temi „Teologija književnog izričaja Smiljane Rendić“. Smiljana Rendić znamenita je novinarka, književnica, vatikanistica, kritičarka, prevoditeljica, polemičarka, teologinja bez studija teologije kao i istaknuta vjernica laikinja Crkve u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. U prvom dijelu izlaganja predavačica je prikazala Rendićkinu reportažno-pripovijednu prozu objavljenu u trima njezinim knjigama: Mi, ovdje, Pozdrav Ignaciji i Crni šator. Riječ je o tekstovima koji spadaju u posebnu književnu vrstu između novele i eseja a koji kroz dijaloge promiču kršćanski personalizam i dostojanstvo svake ljudske osobe. Služila se elementarnom biblijskom sposobnošću i sposobnošću teologa: pričanjem priča. U drugom dijelu izlaganja prikazala je njezinih trinaest soneta koje je napisala u povodu proslave jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata pod nazivom „Molitva za milost Slova“. Zaključila je da se u Rendićkinom opusu radi o jedinstvenom književnom izričaju koji je za potrebe navještaja teologiziran i ugrađen u nacionalnu kulturnu i duhovnu baštinu.

Treće predavanje održala izv. prof. dr. sc. Ivana Odža, profesorica na Odsjeku za učiteljski studij Filozofski fakultet, Sveučilišta u Splitu, o temi „Kršćanske teme u suvremenim čitankama za Hrvatski jezik“. Kulturni identitet način je na koji određeni narod izgrađuje sliku o sebi te se predstavlja drugima. Hrvatska književnost je jedan od važnih čimbenika u izgradnji i očuvanju hrvatskoga kulturnoga identiteta, a odnos prema vlastitoj književnoj baštini izgrađuje se primarno unutar obrazovnoga sustava. Hrvatska književnost snažno je obilježena kršćanstvom, stoga se može reći da je ono neodvojivi dio hrvatskoga književnoga i kulturnoga identiteta. Predavačica je analizirala nazočnost kršćanskih tema u suvremenim osnovnoškolskim čitankama za Hrvatski jezik.

Posljednje predavanje održao je lic. theol. Ante Čarić, doktorand na poslijediplomskom studiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, o temi „Analiza i sadržaji pučkih zaziva Ocu, Sinu, Duhu Svetom i Trojedinom Bogu u Animi Delmatici“. Predavač je u radu prikazao neke od značajnijih pučkih zaziva Trojedinom Bogu koje je sakupio i objavio pok. mo. Ljubo Stipišić u „Animi Delmatici“, zbirci raznih pučkih oblika (pjesme, priče, zazivi, poslovice…) koje je spomenuti maestro skupljao najvećim dijelom po Dalmaciji. Veliki dio zbirke odnosi se na iskaze vjere dalmatinskog čovjeka u raznim književnim oblicima.

Nakon rasprave na kraju se nazočnima obratio prof. dr. sc Ivan Bodrožić, jedan od glavnih organizatora, zahvalivši svima na sudjelovanju na Simpoziju.