Presjek bogate i slavne povijesti ovog područja hodočasnicima su približili lokalni vodiči, a šetnjom su zahvaćeni neki od najvažnijih lokaliteta Beča poput Bečke državne opere, Ringstraße, zgrade Parlamenta, Gradske vijećnice, Belvederea i katedrale sv. Stjepana u kojoj se nalazi i spomen na bl. Alojzija Stepinca. Naime, sprovod kardinala Stepinca 1960. godine trebao je voditi njegov fakultetski kolega, tadašnji bečki nadbiskup i kardinal Franz König kojega je kao svojega izaslanika poslao papa Ivan XXIII. No, on je na putu do Zagreba doživio tešku prometnu nesreću nakon koje se čudesno oporavlja u bolnici u Varaždinu, što kasnije pripisuje bl. Stepincu. Kardinal König je potom u Bečkoj katedrali postavio ploču u spomen na taj događaj i kao znak zahvale Bogu za sačuvani život i zdravlje.

Razgled grada završio je posjetom Hrvatskoj katoličkoj misiji u Beču i crkvi koja nosi naslov ‘Devet korova anđeoskih’ gdje je slavljena sveta misa koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Prigodnu homiliju izrekao je generalni vikar mons. Miroslav Vidović osvrćući se na čitanje dana o proroku Joni i Ninivljanima. Kazao je kako je ‘božanska veličina’ Ninive za Jonu bila prepreka koja ga je odvraćala od povjerenog mu zadatka, a kada je prihvatio Božju volju za njegov život i poslanje dogodilo se obraćenje i spas Ninivljana. Upitao je koliko je oko nas i u nama veličina koje nas priječe prihvatiti Božji plan za naš život te posvijestio kako prihvaćanjem Božje volje mijenjamo na bolje sebe, naše bližnje te čitav svijet. „Neka nam ovo hodočašće i obilazak mjesta obilježenih svetim ljudima koji su slijedili Božju volju bude poticaj i svjedočanstvo da je moguće tako živjeti i učiniti ovaj svijet boljim“, zaključio je.

Na kraju misnog slavlja hodočasnike je pozdravio voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču fra Josip Koren koji im je približio povijest ove misije, ali i njen život i djelovanje danas. Prvi je pastoralnu brigu o Hrvatima na ovom području preuzeo dr. P. Mirko Čović nakon 1955. godine i oslobođenja Austrije. U Beču je okupljao u zajednicu one Hrvate koji su stekli izbjeglički status i izašli iz logora, te se zapošljavali i upućivali u normalan život. 1960. godine osniva „Hrvatski dušobrižnički ured“ koji će kasnije biti preimenovan u „Hrvatsku katoličku misiju“, a zahvaljujući velikim naporima fra Mate Bonića misija 1969. godine od Bečke nadbiskupija dobiva ovu crkvu u kojoj se Hrvati okupljaju i mole već 50 godina. Od 1971. godine brigu o misiji preuzimaju franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba. Danas misija okuplja više od 30 tisuća Hrvata, a njena crkva u središtu Beča po svojim aktivnostima i sudjelovanjem vjernika na svetim misama najposjećenija je crkva u gradu, dok hrvatski vjernici uživaju ugled zajednice vjerne svojoj crkvi i župi.

Nakon mise, hodočasnici su krenuli prema središnjem cilju ovog hodočašća – Poljskoj.