Dubrovnik: Prva tribina iz ciklusa "Ususret sv. Vlahu"

Predavač je dao pregled tijeka obnove zborne crkve s naglascima na najvažnije zahvate te kontekst vremena u kojemu je ova obnova Parčeve crkve izvedena. Uvodno je kazao kako se iz arhivskih dokumenata uočava ritam po kojemu ovako velike građevine zahtijevaju velike obnove svakih pedesetak godina te podsjetio na posljednju obnovu koja je završena blagoslovom crkve prvoga dana trodnevlja 30. siječnja 2016. godine.

Najveća obnova barokne crkve u 20. stoljeću trajala je tijekom 1924. godine i sastojala se od građevinskih popravaka i uređenja unutrašnjosti crkve te restauracije pokretne baštine. Predavač je spomenuo i neka ranija stradanja i obnove poput velike obnove 1850. godine nakon oštećenja crkve u jednoj oluji te dodao kako svaka obnova sa sobom donosi i neke nove detalje u izgledu. Prilikom sljedećega većega uređenja interijera, za jubilarnu festu 1972. godine, postavljeni su poznati Dulčićevi vitraji.

Cjelokupan proces obnove o kojoj je predavač govorio trajao je od Duhova 1923. godine do Feste 1925. godine, a do zahvata tijekom 1924. godine došlo je zapravo osnivanjem odbora za nabavku novih zvona na Parčevoj crkvi koja su austrijske vlasti oduzele tijekom Prvoga svjetskog rata, pa se onda ta akcija ubrzo proširila na obnovu cijele crkve. Zborna crkva sv. Vlaha već 1906. godine bila je dobila trolučni zvonik na preslicu te je sa zvonom iznad sakristije imala četiri zvona. U vrijeme Prvoga svjetskog rata veliki broj crkava, pa i Parčeva crkva, ostao je bez zvona koje su austrougarske vlasti odvozile za ratne potrebe. Zbornoj crkvi ostavljeno je samo jedno, srednje zvono za potrebe liturgije. Zanimljivo je da je to ranije zvono, nakon nabavke sadašnjih zvona, poklonjeno grobljanskoj crkvi Svetoga Križa na Boninovu na kojoj je ostalo i do danas.

Posebnost ove obnove Parčeve crkve jest da su je cijelosti financirali Dubrovčani iz zemlje i inozemstva bilo dobrovoljnim prilozima bilo radom. Uz brojne pojedince novčani prilog je dala i tadašnja općina, a državne su vlasti doprinijete tako da su sve što se uvozilo za potrebe obnove oslobodile carine i pristojbi.

Prigodom ove obnove u potkrovlju crkve otkriven je zaboravljeni oštećeni poliptih iz stare crkve sv. Vlaha koji nije bio izgorio u požaru početkom 18. stoljeća jer se možda nalazio u sakristiji koja nije bila do kraja izgorjela. To otkriće bilo je prava senzacija jer predstavlja jedan od rijetkih predmeta koji je preostao iz stare Parčeve crkve. Poliptih se datira u sredinu 15. stoljeća, a odlukom tadašnje crkvene uprave darovan je dubrovačkome muzeju u čijem se stalnome postavu u Kneževu dvoru i danas nalazi.

Nakon svečanoga blagoslova 30. studenoga 1924. godine obnova Parčeve crkve definitivno je zaključena izgradnjom nove kamene trolučne preslice za zvona i nabavkom četiriju novih zvona iz poznate talijanske ljevaonice Fratelli de Polli koja su postavljena pred Festu 1925. godine i koja su do danas u funkciji.

Predavač Viđen je također podsjetio kako se uz ovu materijalnu obnovu vodilo brige i o duhovnoj dimenziji te je upravo te godine na hrvatski s latinskoga preveden „Oficij sv. Vlaha s raznim molitvama“ koji je imprimatur dobio 4. siječnja 1924. godine. Vrstan prijevod ovoga oficija, s molitvama i himnama koje su dijelom i danas u upotrebi, na molbu biskupa Josipa Marčelića napravio je franjevac Petar Vlašić.

Zanimljivo predavanje bilo je popraćeno povijesnim fotografijama i prisjećanjem na ugledne onodobne Dubrovčane koji su na razne načine imali ulogu o obnovi zborne crkve sv. Vlaha početkom 20. stoljeća kao i iscrpnim prikazom aktivnosti oko traženja najboljih rješenja za neke detalje na crkvi poput prozora i zvona. Predavač je istaknuo i svece čije je štovanje izrazitije vezano uz crkvu sv. Vlaha i kojima su sadašnja zvona i posvećena, a to su sv. Frano Saleški, sv. Emigdije, sv. Lucija, sv. Ćiril i Metod i drugi.

Rektor zborne crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan u pozdravnoj riječi okupljenima podsjetio kako se te tribine održavaju već dugi niz godina te kako se na njima uvijek nešto novo nauči, obilježi i spozna. Na kraju je najavio drugu tribinu koje će se održati u četvrtak 18. siječnja, a gost predavač će biti mo. Josip degl’ Ivellio s predavanjem „Zaboravljena liturgijska glazbena baština na čast svetoga Vlaha“.

Predavanju su, među ostalima, nazočili dubrovački biskup Roko Glasnović u pratnji ovogodišnjih festanjula, pomorca Perice Baletića i zanatlije Vladimira Buća. Nazočili su i predstavnici Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i Božo Benić.

Tribine organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.