Egerija: Cvjetnica (II)

Cvjetnica

Sutradan, dakle, tj. u nedjelju kojom se ulazi u vazmeni tjedan koji ovdje nazivaju Veliki tjedan sve se od kukurijeka pijetlova[1] proslavi što je običaj da se do jutra obavi u Crkvi uskrsnuća i kod Križa. Prema tome, u jutro se Gospodnjega dana ide po običaju u Veliku crkvu koja se naziva Martyrium[2]. Zato se pak naziva Martyrium jer je na Golgoti, tj. iza Križa gdje je Gospodin podnio muku: i stoga Martyrium.

Najave na Cvjetnicu

Pošto se, dakle, sve proslavi po običaju u Velikoj crkvi i prije nego se dade otpust, arhiđakon[3] uzvisi glas i najprije kaže: „Cijeloga ovoga tjedna, tj. od sutradan, svi se za Deveti čas[4] okupimo u crkvi Martyrium, tj. u Velikoj crkvi.“ Potom se drugi put oglasi i rekne: „Danas svi u sedam sati[5] budimo spremni u Eleoni[6]“.

Nastavak slavlja na Cvjetnicu

Kada se, dakle, dade otpust u Velikoj crkvi, tj. u crkvi Martyrium, biskup se s himnima doprati u Crkvu uskrsnuća. Tu se obavi što je običaj da se na Gospodnji dan u Crkvi uskrsnuća vrši nakon otpusta iz crkve Martyrium. Potom svatko ide svojoj kući. Žurno blaguje da početkom sedmoga sata svi budu spremni u crkvi koja je na Eleoni, tj. na Maslinskome brdu gdje je ona špilja u kojoj je Gospodin poučavao.

Proslava Cvjetnice na Eleoni i Imbomonu

Prema tome, u sedam se sati sav puk popne na Maslinsko brdo, tj. na Eleonu, u crkvu. Biskup sjedne. Govore se himni i antifone što odgovara samome danu i mjestu: tako i čitanja. Kada započne deveti sat uz himne se penje do Imbomona[7], tj. na ono mjesto s kojega je Gospodin uzašao na nebo. I tu se sjedne. Uvijek se u nazočnosti biskupa naredi svem narodu da sjedne. Jedino trajno stoje samo đakoni. I tu se govore himni i antifone što odgovara mjestu i danu: isto tako čitanja i molitve koje se umeću.

Cvjetnica: čitanje ulomka iz Mt 21,1-9

I kada već započne jedanaesti sat[8] čita se ono evanđeosko mjesto gdje djeca s granama i palmama iziđoše Gospodinu ususret govoreći: „Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje“ (Mt 21,9). Odmah ustane biskup i sav narod. Potom se, odatle, s vrha Maslinskoga brda ide stalno na noge. Sav, naime, narod pred njim s himnima i antifonama trajno odgovara: „Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje.“

Palme i masline na Cvjetnicu

Sva djeca na onim stranama – čak i ona koja ne mogu hodati na nogama jer su nejaka te ih njihovi roditelji drže o vratu – sva nose grane: neka palmi, neka maslinove. Biskupa se prati na onaj način kako se onda pratio Gospodin.

Dovršetak svetkovanja Cvjetnice

Sa samoga brda do grada i potom do Crkve uskrsnuća po cijelome gradu svi – čak ako su gospođe i gospoda – na taj način uz odgovore stalno biskupa tako lako i polako pješke prate da se narod ne umori. Zato se u Crkvu uskrsnuća dođe kada je već večer. Kada se tu dođe, ma kako bilo kasno, ipak se obavi Večernja[9]. Opet se jednom rekne molitva kod Križa i otpusti puk.

Objavljeni dijelovi teksta, dozvolom izdavača „Služba Božja“ (Makarska), preuzeti iz: M. Babić OFM (ur.), „Egerija. ‘Putopis’“, Makarska, 1999.

[1] „Kod Rimljana naznačuje vremensko razdoblje od ponoći do tri sata u jutro. Razumije se da se to vrijeme pomiče prema vremenu izlaska sunca i svitanju“ (str. 88).

[2] „Ta je jeruzalemska crkva bila najveća kao crkveno zdanje u Jeruzalemu. (…) Crkvu je dao sagraditi Konstantin Veliki. Svečano je bila posvećena 13. rujna g. 335. Ta se crkva nalazila na Golgoti. Riječ martyrium znači svjedočanstvo. Ta crkva svjedoči za Gospodnju muku i njegovo uskrsnuće“ (str. 112).

[3] „Vjerojatno je na početku arhiđakon bio najstariji među đakonima. Potom arhiđakona bez obzira na dob bira sam biskup. Arhiđakon je pomagao biskupu kod upravljanja biskupijom. Također se brinuo za siromahe i nadzirao niži kler. Arhiđakon je zapravo u djelo provodio biskupove namjere i želje“ (str. 99-100).

[4] Vrijeme Gospodinove smrti, usp. Mt 27,45-46.

[5] 13 sati.

[6] „Elona je naziv crkve na Maslinskome brdu. Crkva je dobila ime Eleona po načinu kako se grčki kaže Maslinsko brdo“ (str. 112).

[7] „To je sami vrh Maslinskog brda. Naziv je nastao po načinu kako se grčkim jezikom rekne na brdu“ (str. 113).

[8] 17 sati.

[9] „Obavljala se pri zalasku sunca“ (str. 81).