Monah dr. sc. Pavle Kondić, upravitelj Arhiva mitropolije, zahvalio je za bratsku posjetu don dr. sc. Dejanu Turzi i za sjećanje na opata Dolcija. Njih su dvojica razmijenili saznanja o činjenicama iz životne putanje opata Dolcija, koji je dao vrijedan doprinos u naporima sv. Petra za oslobođenje naroda od stoljetnih neprijatelja.

U tijeku svoje duge arhijerejske službe (1784.-1830.) sv. Petar Cetinjski imao je više suradnika. Među njima znamenito mjesto pripada Dubrovčaninu, veoma obrazovanom opatu Francesku Dolci de Viscovichu. On je punih dvadeset godina vršio službu osobnog tajnika, savjetnika i prevoditelja za latinski, talijanski, njemački i francuski jezik sv. Petru Cetinjskom (1784.-1804.). Bio mu je desna ruka na polju diplomatskih kontakata s Parizem, Bečem i Moskvom. Preminuo je u manastiru Stanjevići 27. travnja 1805. godine, gdje je i sahranjen u opću monašku grobnicu.

U spomen na ličnost i djelo opata Dolcija don Dejan Turza je darovao za manastirsku knjižnicu dvije dragocjene bogoslužne knjige – fototipska izdanja znamenitog Kotorskog pontifikala iz 1166. i Barskog oficijala iz 1324. godine. Monah Pavle, uime manastira Stanjevići, predao je don Dejanu također dvije monografije. Prva nosi naslov Radosno penjanje na Golgotu, a posvećena je ispovjedniku vjere episkopu Varnavi hvostanskom koji je robijao u istoj ćeliji u Zenici s mostarskim biskupom Petrom Čule. Obojica su bili žrtve komunističkog progona kršćana u BiH 1947. – 1952. godine. S posebnom čašću istaknuo je da su u toj knjizi objavljeni dokumenti i svjedočanstva o stradanju episkopa Varnave koje je, iz Biskupskog arhiva u Mostaru, na uvid 2009. dao biskup Ratko Perić. Druga monografija Hrišćanske starine Vasojevića i Hota posvećena je ranokršćanskom nasljeđu toga prostora, a objavljena u izdanju Eparhije Budimljansko-nikšićke 2021. godine.

Monah Pavle je istaknuo da je taj susret bio „svojevrsni izdanak i suvremena potvrda duhovnih sagledavanja susretanja i preplitanja istočne i zapadne tradicije kršćanstva koje je mitropolit Amfilohije opisao u studiji Benediktinska i svetosavska tradicija u Primorju”.