Prva postaja bila im je Krško, odnosno župna crkva svetog Ivana Evanđelista gdje ih je dočekao najstariji župnik u Sloveniji mons. Alfonz Grojzdek. Uz prelata Grojzdeka, koji je navršio 91. godinu života, karlovačke svećenike dočekali su vlč. Matej Gnidovec, župnik Majke Božje žalosne u Leskovaru i jerej Mihajlo Hardi, župnik grkokatoličke župe svetog Mihaela u Ljubljani.

Slijedio je posjet Zavodu Svetog Stanislava u Ljubljani gdje ih je dočekao ravnatelj Zavoda Anton Česen, koji ih je upoznao s poviješću i djelatnostima Zavoda. Zavod svetog Stanislava osnovao je i otvorio tadašnji ljubljanski biskup dr. Anton Bonaventura Jeglič kao katolički školski centa za mlade. Tada je proradila i klasična gimnazija. Nakon 1945. godine komunistička vlast oduzela je zagradu i pretvorila ju u vojarnu. Vraćena je biskupiji nakon demokratskih promjena te joj je ponovno vraćena odgojna svrha. Danas u Zavodu svetog Stanislava djeluju dječji vrtić, osnovna, srednja i glazbena katolička škola te đački i studenski dom. U prostorima Zavoda svetog Stanislava djeluje i Radio Ognjišče koje su karlovački svećenici također posjetili te se upoznali s poviješću i djelovanjem jedinog katoličkog radija u Sloveniji.

U zavodskoj crkvi svetog Stanislava slavili su misno slavlje koje je predvodio preč. Dražen Karačić, karlovački dekan.

Slijedio je posjete ljubljanskoj katedrali svetog Nikole u kojoj je hrvatske svećenike dočekao preč. Roman Starc, rektor katedrale te ih upoznao sa životom katedralne župe slovenske prijestolnice.

U franjevačkoj crkvi Marijina navještenja, na Prešernovom trgu, karlovački hodočasnici su se pomolili na hrvatskom jeziku obzirom da svake nedjelje Hrvati u Sloveniji upravo u toj crkvi imaju misno slavlje na svom materinjem hrvatskom jeziku.

Zadnja postaja „Emausa“ karlovačkih svećenika bila je župa svete Margarete u Borovnici, ljubljanskom prigradskom naselju koje ima više rođenih nego preminulih. Sa znamenitostima župe hrvatske je svećenike upoznao vlč. Janez Šilar župnik Borovnice.