S episkopom su na susret stigli protojerej stavrofor dr. Marko Šukunda, protojerej stavrofor Nemanja Klajić te protođakon Vojislav Nikolić. Susretu su nazočili i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, profesor ekumenske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i voditelj Nadbiskupijskog ureda za ekumenizam i međuvjerski dijalog dr. Antun Japundžić te tajnik Nadbiskupskog ordinarijata vlč. Marko Obradović.

Sugovornici su u razgovoru dotaknuli pitanje suradnje na području vjeronauka u školi. Episkop Heruvim iznio je određene poteškoće s kojima se njihova Eparhija susreće u organiziranju vjeronauka u nekim školama, iako za to nema objektivnih razloga, nego su te poteškoće posljedica određene netrpeljivosti, koja se još uvijek osjeća kao posljedica posljednjega rata.

Istodobno se događa da i svetinje njihove Eparhije, pogotovo one koje imaju ćirilične natpise, stradavaju u vandalskim pohodima pojedinaca, tako da dolazi čak i do oskvrnuća groblja i pojedinih grobova, napomenuo je.

Nadbiskup i Episkop razgovarali su i o mogućnostima njihovog crkvenog i pastirskog doprinosa u razvoju svijesti vjernika koji nešto znaju o sudbini nestalih osoba. Zaključeno je da je pravo na ukop i grobno mjesto, prije svega humanitarno pitanje, a ne političko. Stoga oni koji raspolažu gore navedenim informacijama, trebali bi o svojim spoznajama obavijestiti mjerodavne ustanove, istaknuli su.

Unaprjeđenje toga procesa pridonijelo bi olakšanju boli obiteljima nestalih, lakšoj međusobnoj komunikaciji građana hrvatske i srpske nacionalnosti te lakšem daljnjem dijalogu i suradnji.

O susretu u Đakovu nadbiskup Hranić je rekao: „Na području Đakovačko-osječke nadbiskupije imamo i sjedište jedne eparhije Srpske pravoslavne crkve, odnosno Osječko-poljske i baranjske eparhije. Mi tu u Republici Hrvatskoj živimo na zajedničkom prostoru. Pripadnici srpske nacionalne manjine su autohtono stanovništvo na ovom prostoru u Republici Hrvatskoj koje ovdje živi već generacijama. Unatoč svim povijesnim previranjima i napetosti između dvaju susjednih naroda, pa baš i zbog toga, mi pastiri u Katoličkoj i u Pravoslavnoj Crkvi pozvani smo odgajati vjernike u evanđeoskom duhu, odgajati i snažiti za oprost i pomirenje te za uspostavu mira, povjerenja i ponovne suradnje; jer to je za dobrobit hrvatskog i srpskoga naroda. Iako su ekumenski dijalog i suradnja otežani zbog poljuljanih međunacionalnih odnosa, osobito tijekom Domovinskog rata, nama to ne može biti izlika za pasivnost, nego nam mora biti izazov za naš pastoralni i evangelizacijski rad. Duboko smo uvjereni da se kroz ovakve međusobne susrete bolje upoznajemo, razgrađujemo nepovjerenje i stvaramo ozračje većeg uzajamnoga povjerenja i mogućosti za suradnju u onome u čemu već možemo surađivati.“

Tijekom susreta, mons. Hranić, mons. Ćurić te episkop Heruvim s pratnjom posjetili su Katolički bogoslovni fakultet. U Vijećnici Fakulteta primio ih je prodekan za znanost i međufakultetsku suradnju dr. Šimo Šokčević te predstavio im djelovanje Fakulteta i cjelokupni studentski kampus, u čijemu su sastavu Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica, Studentski dom, kapela Marije Majke Crkvi te Nadbiskupijski arhiv. Knjižničarka Ankica Landeka dočekala ih je u Nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici gdje se nalazi i Spomen-knjižnica biskupa Strossmayera te im predstavila knjižničnu građu, a arhivar dr. Vladimir Dolančić arhivsku baštinu.

Domaćini su popodne s gostima posjetili katedralu sv. Petra, Samostan Milosrdnih sestara Sv. Križa i samostansku crkvu Presvetog Srca Isusova. Ondje ih je dočekala provincijalna poglavarica s. Marija Brizar sa suradnicama te im predstavila povijest Družbe, Hrvatske provincije te život i razna područja odgojnog i socijalnog djelovanja samostanske zajednice u Đakovu, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.