EUROPA TREBA SAVEZE SOLIDARNOSTI

Innsbruck, 25. 8. 1998. (IKA/KAP) – “U Europi budućnosti politika, znanost, umjetnost i vjera trebale bi zajedno djelovati u novom savezu i povezanosti. Ta je povezanost, naime, prekinuta ili barem teško oštećena još od doba iluminizma i revolucije”, izjavio je 24. kolovoza biskup dr. Egon Kapellari u Alpbachu. Predstavnik Austrije u Vijeću biskupa Europske unije (COMECE) izjavio je to u svom govoru na skupu “College Alpbach” koji se održava pod naslovom “Europska rascjepkanost i njezino prevladavanje na primjeru proširenja Europske unije”.
Prema riječima biskupa Kapellarija, simbol takvoga novog saveza je spektakularno moderna katedrala pariškog “grada satelita” Evryja. U tom središtu, koje je nekad bilo “jezoviti aglomerat građevina bez urbanog središta”, na poticaj socijalističkog gradonačelnika izgrađena je nova katedrala, djelo švicarskog arhitekta Bottae. Ta prva katedrala, izgrađena nakon 100 godina u Francuskoj, danas je s gradskom vijećnicom i zgradama znanosti i umjetnosti središte i veliki dio “duše” toga novog grada. Upravo bi zbog toga mogla biti primjer “za Europu za kojom traga toliko ljudi”, rekao je biskup Kapellari. To bi bila Europa koja bi “barem na području Europske unije, u njezinom sadašnjem i budućem izgledu, bila prožeta takvim savezima: savezima potpunog ostvarenja ljudskih prava, onima koji bi se stalno zauzimali za ideale uvijek nove demokracije, a bili se obvezni držati načela osobnosti, solidarnosti i supsidijarnosti; savezima za poštivanje ljudskog života u svim njegovim razdobljima, od začeća do smrti, za jačanje obitelji, borbu protiv nezaposlenosti, za ekološku odgovornost i povjerenje pučanstva u budućnost kako se sve veći starosna dob društva ne bi shvaćala tek kao prijetnja”, izjavio je biskup Kapellari.
Biskup biskupije Gurk-Klagenfurt pozvao je sve da se zauzimaju za “proširenu solidarnost u svim istinskim humanitarnim prigodama”, tražeći nove saveznike. Onaj tko bi mogao pomoći, smatra biskup, dobrodošao je u zajednicu europskih društava.
Pri tome puno mogu pomoći i Crkve jer posjeduju velike izvore duhovnosti i spremnosti na pomoć. Nažalost, istaknuo je biskup Kapellari, u europskom se javnom mnijenju ta velika crkvena spremnost ne primjećuje niti dovoljno cijeni. Štoviše, ima čak i “pokušaja da se Crkvu stavi na rub, da ju se svede na status privatne udruge”, a to jamačno “nije na korist projektu ‘zajedničke i produhovljene Europe’. O tome bi trebale voditi računa pojedine zemlje članice EU-a, ali i one koje joj se žele priključiti.” Biskup Kapellari istaknuo je kako se, uvažavajući i ostale vjerske predaje, bez sumnje mora podsjetiti na kršćanske korijene Europe, pri čemu je “osobito važna židovsko-kršćanska predaja”. Doduše, nijedna od velikih svjetskih religija u Europi nema svoj početak, no kršćanstvo je u dugoj povijesti toga kontinenta duže i snažnije prožimao Europu od bilo kojeg drugoga kontinenta. Velike kršćanske osobe iz Europe djelovale su poput “svjetionika” u svijetu, rekao je biskup Kapellari, ističući na osobiti način Majku Tereziju. No, u kršćanstvu se razvilo i “puno mračnog i patološkog, poput Križarskih ratova i inkvizicije. Ti se pokreti, ipak, nisu mogli pozivati na Evanđelje. Na Crkvi je, da se prema pozivu pape Ivana Pavla II, pokaje i iz tih sjena izvuče poticaje za obnovu”.
Biskup Kapellari pozvao je i na “globalizaciju solidarnosti”, osvrćući se posebno na potrebu “europeizacije cijeloga europskog kontinenta”, za što se posebno mora zauzimati Austrija koja je, otkako predsjeda Europskom unijom, postala “središtem mnogih nada” ljudi iz zemalja u tranziciji, kako je to u Beču istaknuo papa Ivan Pavao II. za svoga nedavnog posjeta Austriji.