Svečanost je počela zvonjavom crkvenih zvona, pjesmom i ulaznom procesijom, a evangeličkim svećenicima, svećenicama i puku pridružio se đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić te pastor Reformirane kršćanske kalvinske crkve u Kotlini Darko Turšić. Bogoslužje je je izravno prenosila Hrvatska radiotelevizija. Bogoslužjem na Dan reformacije u Osijeku evangelici su obilježili više jubileja, na koje je uvodno u dobrodošlici podsjetio župnik Velikih Zdenaca Predrag Gazibara, kazavši da 2021. godine evangelici slave 500 godina od Lutherova sudjelovanja na Saboru u Wormsu gdje je branio evangelički nauk; 500 godina od rođenja Stjepana (Stipana) Konzula, hrvatskog evangeličkog reformatora i prvoga prevoditelja Novoga zavjeta za tisak na hrvatskom jeziku; 100 godina od smrti Ivana Branislava Zocha, hrvatskog i slovačkog pedagoga i leksikografa, koji je na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera došao u Osijek i bio ugledni član Evangeličke crkvene općine.

„Bio je to čin oslobađanja kada je augustinski redovnik Martin Luther objavio svojih 95 teza u Wittenbergu. Za njega osobno to je bio čin oslobođenja; oslobođenja od straha od Boga koji zahtijeva više nego što ljudsko biće može ispuniti; oslobođenje od prisile da morate zaslužiti svoje spasenje. Ali, to je bio i čin oslobođenja za Crkvu. Bio je to poziv na buđenje njegovoj Katoličkoj Crkvi za vjersku obnovu. Luther nije želio osnovati novu crkvu, nego je htio pozvati Crkvu Isusa Krista natrag svom Gospodinu. Ali, to je bio i čin oslobađanja za svijet; da diktat moći i novca treba zamijeniti novom slobodom koja se otkriva u ljubavi. ‘Krist nas je oslobodio da budemo slobodni!’ Rečenica kojom Pavao zatvara 4. poglavlje Galaćanima toliko je snažna i sažeta, no što to točno znači sloboda? I tada, kao i sada, izraz se može tumačiti vrlo različito“, kazao je biskup Berić u propovijedi promišljajući o slobodi onoga vjernika koji vjeruje u Krista, a ta je sloboda, istaknuo je, usko povezana s vjerom i ljubavlju i međusobnim služenjem.

„Srce reformacijskog sustava vjerovanja je sloboda. Najvažnije djela Martina Luthera zove se O slobodi čovjeka kršćanina… Ovoj zemlji treba nova unutarnja sloboda. Ono što ovoj zemlji treba je sila koja pobjeđuje strah i jača ljubav; duh koji pomaže u rješavanju slabosti; opravdanje samo vjerom, a ne djelima. Odakle može doći nova unutarnja sloboda i novo povjerenje za našu zemlju i svu raznolikost životnih planova i izvora usmjerenja? Mi kršćani danas smo mnogi, a poruka opraštanja i ljubavi, koja nas održava, može i danas oblikovati naše društvo. Posvetili smo se tome u većoj mjeri nego rijetko prije. S obzirom na Martina Luthera, nismo željeli obožavanje heroja. Izrazili smo sram našoj židovskoj braći  i sestrama zbog zapaljivih govora Martina Luthera protiv Židova i zatražili oprost. Nazvali smo netoleranciju prema anabaptistima i drugim tada progonjenim skupinama. Priznali smo degradaciju drugih kršćanskih vjeroispovijesti kao krivnju i zatražili oprost. I glasno smo rekli što volimo kod njih danas… Svijetu je tako prijeko potrebno zajedničko svjedočanstvo Krista! Je li sloboda mogućnost biranja između tisuću mogućnosti ili je sloboda unutarnja snaga da se pokoravamo svojoj savjesti, čak  i u odnosu na vanjske vlasti, jer nas ništa ne može odvojiti od Božje ljubavi, koja je u Kristu Isusu, našemu Gospodinu – kako je rako apostol Pavao? I ovdje duh pomaže našim slabostima jer gdje je duh Gospodin, tu je sloboda! Zauzeti se za svoja uvjerenja, ne iz ljutnje, već iz unutarnje slobode miješati se u javne rasprave –  to je stav koji je potreban našoj zemlji. Ova sloboda je dobra za našu zemlju.

Iz Wittenberga došla je duhovna obnova za ljude u Njemačkoj, Europi i svijetu. Današnja obljetnica reformacije stoga je za mene dan zahvalnosti: zahvalnost za impulse obnove vjere koji su došli iz reformacije i koji nastavljaju djelovati do danas; zahvalnost što su sukobi i ratovi između konfesija u prošlosti sada prestali i nastavit će se pomirenje, razumijevanje pa čak i prijateljstvo; i nada da bi to, također, moglo postati znak za svijet – za svijet ugrožen sukobima i podjelama. Molim Boga, na današnji dan, da nam da snage nastaviti ovim putem i, ono što je najvažnije za Crkvu budućnosti, da zračimo  ljubavlju o kojoj govorimo. Čestitam Dan reformacije svim evangelicima u Republici Hrvatskoj, svim Crkvama reformacije, a svim kršćanima i ljudima dobre volje želim blagoslovljenu nedjelju, zaključio je Berić. 

U bogoslužju su, praćenom zborskom pjesmom, uz orguljsku pratnju Andreasa Langa i Goga Karapetian, sudjelovali: u službi liturga umirovljeni svećenik Matti Korpiaho, i ,župnik u Iloku Dušan Sajak; čitači – svećenica u Zagrebu Saška Kugler i umirovljena svećenica u Slatini Kata Taisz; molitvu uoči propovijedi župnica u Legradu Davorka Horvat, te u završnoj molitvi zagovora Korpiaho, Tajz i Gazibara. Bogoslužju su uz narod Božji pribivali i svećenica u Kutini Finkinja Seia Uimonen, predsjednik Sinode iz Slavonskog Broda Pavle Krešić, Osječanka Zrinka Špoljarić, počasna konzulica Republike Finske u RH Brigita Hengl, predsjednica Svjetskog molitvenog dana Hrvatska, i Gerda Srb, predsjednica evangeličke Crkvene općine Osijek. Na kraju bogoslužnog slavlja Dana reformacije biskup Berić blagoslovio je sabrane i ekumensku braću te pozvao na zajedništvo uz slavljeničku trpezu priređenu u prostoru općine.