Lik i stvaralaštvo ovog polihistora sa zanimljivim raznovrsnim tehnološkim pronalascima od izgradnje mostova do padobrana, predstavili su na znanstvenom skupu u Mađarskoj akademiji u Rimu istaknuti mađarski i hrvatski znanstvenici Adriano Papo, Marijana Borić i Anja Nikolić Hoyt.

Vrančić je aktivan i cijenjen na dvoru austrougarskog cara i kao diplomat i znanstvenik. Predavači su ga predstavili kao preteču zanimljivih tehnoloških i inženjerskih rješenja, koja nisu bila poznata ondašnjim stručnjacima. Rođen je 1551. u Šibeniku, a umro je 1617. na povratku iz Rima u domovinu u Veneciji. Pokopan je po vlastitoj želji sa svojim djelima u crkvi Svete Marije u Prvić Luki na otoku Prviću, nedaleko Šibenika. Vrančić prelazi granice svog nacionalnog identiteta, stvarajući djela koja su namijenjena ujedinjenju duha onodobne, ali i današnje Europe. Njegova djela dala su doprinos razvoju europske vjerske, znanstvene, teološko-filozofske i kulturne baštine. Cijeli život posvetio je kršćanstvu. Bio je aktivan i na ekumenskom području, smatrajući da podjela kršćanstva sprječava borbu protiv Turaka. Posebno je zanimanje pobudio i njegov Riječnik na pet glavnih europskih jezika: latinskom, talijanskom, njemačkom, mađarskom i dalmatinskom odnosno hrvatskom na kojem je napisao i „Život nikoliko izabranih divic“.

Veleposlanik pri Svetoj Stolici Necen Pelicarić istkanuo je kako Faust Vrančić bio polihistor i renesansni čovjek.

“Bio je lingvist, teolog i pokušali smo ga sagledati sa svih njegovih aspekata. Predstavili smo ga preko njegovih izuma, teoloških djela, linvističkih i povijesnih djela”, poručio je.

Izložba, koja je osim Rima bila već postavljena u Budimpešti, Pragu i Zagrebu, priređena je pod okriljem UNESCO-a i HAZU, a ostaje otvorena u Mađarskoj akademiji u Rimu do 7. prosinca. Cilj joj je predstaviti djela poznatog hrvatskog humanista, izumitelja, diplomata, biskupa, svestranog „renesansnog čovjeka“, homo universalisa, europskoj javnosti u povodu obilježavanja Europske godine kulturne baštine. Za taj zajednički projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kojim se namjerava u cjelini predstaviti život i raznoliki opus Fausta Vrančića na ovoj izložbi korišten je bogat fond NSK, koja čuva najvažnija Vrančićeva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae, Machinae novae) kao i bogatu rukopisnu ostavštinu njegove obitelji. Autorica izložbe je Marijana Borić.

Glavna ravnateljica NSK u Zagrebu dr. sc. Tatjana Perić govoreći o izložbi Fausta Vrančića istaknula je kako su pokušali dati cjelovit prikaz njegovog djelovanja.

“Vrančića nismo htjeli prikazati samo kao inovatora i autora rječnika već prikaz njega kao cjelovite ličnosti. Njega kao osobu  koja je bila djelatna i na religioznam planu”, poručila je ravnateljica Perić.

Postavljanjem pokretne izložbe „Faust Vrančić – Machinae novae“ u Rimu, Tehnički muzej Nikola Tesla prezentira dio svog fundusa i predstavlja čuveno djelo Machinae novae, remek djelo renesansne tehnike.

Kapitalno Vrančićevo djelo „Machinae novae“ objavljeno je u Veneciji 1615. godine. U njemu Šibenčanin Faust Vrančić sa 49 znalački izvedena bakropisa grafički prikazuje, a popratnim višejezičnim tekstovima (na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku) opisuje 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija.

Izložba se sastoji od središnje rotirajuće stilizirane replike pomičnog krova u mlinu prema crtežu iz djela „Machinae novae“ oko koje je izloženo 10 maketa mlinova, mostova i preša konstruiranih prema Vrančićevim crtežima. Makete je izradio Dimitrije Barb. Osim maketa izložena su i 22 odabrana crteža iz istog djela velikog formata te četiri publikacije iz fundusa knjižnice Muzeja. Autor izložbe je Ivan Halić.