Župa sv. Josipa Radnika, Klinča Sela-Zdenčina

U ravnici podokićkog kraja smjestila se Župa svetog Josipa Radnika. Sastavljena je od sela starodrevne Župe Svete Marije pod Okićem (Donja Zdenčina, Gornja Zdenčina, Goli Vrh, Klinča Sela i Crna Mlaka) te sela Župe Svetog Martina pod Okićem (Pavučnjak i Petkov Breg). Sela koja su izuzeta iz Župe Sveta Marija pod Okićem spadaju u novoosnovanu općinu Klinča Sela, a sela koja su izuzeta iz Župe Sveti Martin pod Okićem spadaju u općinu Samobor.

Osnutak župe
Okićki župnik vlč. Josip Frkin, zbog udaljenosti navedenih sela od župne crkve, želi osnovati filijalu okićke župe te za tu svrhu u Klinča Selima kupuje obiteljsko dvorište sa starom kućom za stanovanje i gospodarskom zgradom koja je pretvorena u kapelicu (štagalj – štala i obiteljska kućica). Bilo je to dana 10. lipnja 1960. godine, a već 12. lipnja u jutarnjim satim služi se prva misa.
(Ugovor glasi na: Župa svetog Mihaela, Klinča Sela – Pavučnjak, Z.k.ul br. 2122; k.o. Klinča Selo; kuća broj 73)

5. kolovoza 1961. godine, dekretom zagrebačkog nadbiskupa dr. Franje Šepera osnovana je župa pod nazivom “Župa sv. Josipa Radnika”, Klinča Sela – Pavučnjak.

Nekoliko godina kasnije naziv župe se mijenja u Župa sv. Josipa Radnika, Zdenčina, da bi danas, radi njezina sjedišta u Klinča Selima, nosila naziv Župa sv. Josipa Radnika, Klinča Sela – Zdenčina. Župa spada u zagrebačku nadbiskupiju, u Turopoljski arhiđakonat i Svetonedeljski dekanat.

Za prvog župnika postavljen je mladomisnik vlč. Antun Banić. Župa je osnovana na dijelu tada postojeće župe koja nikada nije konkretno zaživjela, Župe sv. Mihovila arkanđela – Pavučnjak, a koju je osnovao zagrebački nadbiskup i današnji blaženik Alojzije Stepinac.

Nakon što je novoosnovana župa sretno zaživjela, tadašnji župnik vlč. Antun Banić zatražio je dozvolu za gradnju crkve i župnog dvora. Državne su vlasti, zbog jakog protivljenja mjesne komunističke partije, odugovlačile s izdavanjem dozvole. Konačno, 26. srpnja 167. godine izdana je građevinska dozvola te se odmah započelo s gradnjom crkve i župnog dvora.

Za dvije godine crkva je stavljena pod “krov”. Ruši se “štalica” i počinje se služiti misa u novoj, ali još neuređenoj crkvi. Narednih osam godina župljani svojim radom i novčanim davanjima te uz pomoć fonda pape Ivana XXIII uređuju svoju crkvu i župni dvor. Važan datum za župu jest 7. listopad 1979. godine kada Crkvu posvećuje tadašnji zagrebački nadbiskup dr. Franjo Kuharić.

Crkva
Projekt crkve izradio je arhitekt Stjepan Planić. Crkva je osmerokutnog tlocrta s lađom i galerijom iznad lađe (2/3 lađe). Krov je ravan, odnosno crkva je pokrivena betonskom dekom. Vanjski zidovi crkve obloženi su dvostruko pečenom ciglom. Tornjić u obliku trokuta veoma je čudna izgleda te prema mnogima nagrđuje samo zdanje crkve. Zbog nemogućnosti stavljanja klasičnih zvona, zvonjava se vršim elektronskim zvonima.

Unutrašnjost crkve je veoma praktična jer omogućuje svim sudionicima euharistijskog slavlja direktan pogled na glavni oltar. Iznad glavnog oltara postavljen je link svetog Josipa – tesara (reljef na pločama od pečene gline). Sa svake su strane reljefi koji simboliziraju euharistiju.

Triptih je 1979. godine izradio zagrebački umjetnik Zlatko Kovačić. Iznad triptiha postavljeno je veliko raspelo. S lijeve strane, gledajući prema oltaru, postavljen je pomoćni oltar – menza od mramora na kojoj je oveći kip Majke Božje Bistričke. Na galeriji se nalaze elektronske orgulje.

Crkvu ukrašavaju vitraji. Četiri vitraja su rad zagrebačkog slikara Josipa Biefela u izvedbi majstora Marijana Ilića. Dar su obitelji Dropuljić (vitraj anđela), obitelji Pagadur (vitraj anđela), potvrđenika i kumova iz godine 1990. (vitraj Hrvatskih svetaca blaženika i župljana (vitraj Svete obitelji).

Dva vitraja na galeriji dar su župljana doseljenih u ovu župu iz Bosne i Hercegovine, a prikazuju Presveto Srce Isusovo i Prečisto Srce Marijino (2007. g.). Ova oba vitraja rad su majstora Borisa Milića iz Zagreba.

Na zidovima galerije nalaze se tri slike veličine 2x3m koje su rad g. Tomislava Dropuljića (Krštenje Isusovo, Isus predaje Petru prvenstvo, Isus umire na križu, 1994. g.).

Ispod oba stepeništa koja vode na galeriju smještene su drvene ispovjedaonice. U lađi se nalaze dva reda tapeciranih klupa od pune hrastovine. U su-terenu nalazi se sakristija u koju se spuštaju strme stepenice obučene u drvo. Kraj sakristije je dvorana koja može primiti 30-ak osoba. Na crkvu i župni dvor nadograđena su drvena krovišta obučena bakrenim limom.

Godine 1970. osniva se novo groblje i gradi se mrtvačnica. Time prestaje ukop pokojnika na okićkom groblju. Teritorijalno, župa je zaokružena cjelina sa župnom crkvom u sredini, stoga ne postoji potreba gradnje bilo koje filijale.

Prvi župnik župe bio je vlč. Antun Banić. Nakon njegove smrti za župnika je postavljen vlč. Vlado Bogdan. Njega nasljeđuje vlč. Ivan Vragović. Nakon njega župom je upravljao vlč. Juraj Župančić. Današnji župnik je vlč. Juraj Oštarjaš.

Ostale kapelice i križeve možete pogledati ovdje.

Župne aktivnosti
Uz mnogobrojne župne aktivnosti župa je posebno ponosna na Crkveni pjevački zbor „Sveti Josip Radnik“ i zajednica mladih „Osmijeh“.

Crkveni pjevački zbor „Sveti Josip Radnik“

Zbor je osnovan u ožujku 1994. godine s ciljem uveličavanja misnih slavlja i drugih vjerskih obreda izvođenjem djela zborske i solističke glazbene literature te popularizacije glazbene kulture i umjetnosti vjerskog i svjetovnog sadržaja.

Od osnivanja do 2005. godine djeluje pod ravnanjem g. Tomislava Dropuljića, uz orguljašku pratnju gospođe Marije Dropuljić. U razdoblju od 2005. godine do srpnja 2008. godine zbor vodi gospođa Mira Kadoć, a od rujna 2008. godine gospodin Mario Koluder.

Kao udruga građana, s ukupno trideset članova, zbor je registriran u travnju 1995. godine. Osim osnovne djelatnosti, nakon godinu dana djelovanja dolazi do proširivanja aktivnosti zbora i održavanja prvog samostalnog koncerta u crkvi Sv. Josipa Radnika.

U proteklih 25 godina održano je niz koncerata i nastupa zbora kako u župi tako i u drugim župama, zagrebačkoj katedrali, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj i Austriji. Više godina za redom zbor je sudjelovao na božićnom koncertu u Ciboni. Samostalno ili sa drugim udrugama općine Klinča Sela zbor redovito održava božićni koncert u crkvi Sv. Josipa Radnika. Član zbora po svojoj funkciji je i vlč. Juraj Oštarjaš, a zbor uspješno vodi Mario Koluder.

Zajednica mladih „Osmijeh“
Zajednica mladih „Osmijeh“ okuplja mlade iz župe sv. Josipa Radnika Klinča Sela-Zdenčina već 14 godina, a kao udruga građana registrirana je 2013. godine. Kroz Zajednicu prolaze generacije članova pa je trenutno aktivno tek nekoliko članova koji su u njoj od samog osnivanja. Svake godine Zajednica se pomlađuje novim članovima, ali lijepo je vidjeti kako se stariji članovi uvijek odazivaju na aktivnosti i pružaju podršku kad god je to moguće.

Zajednica broji oko 15 članova koji redovno sudjeluju u različitim aktivnostima. Redovna aktivnost Zajednice je Zbor mladih čiji članovi dolaze na probe nedjeljom u 10 sati, animiraju misu u 11 sati u župi te nastupaju na danima općine Klinča Sela, Božićnom koncertu, ali i gostovanjima na različitim manifestacijama u drugim općinama, županijama i gradovima. Od 2017. godine osnovan je i dječji zbor koji zajednički sa Zborom mladih animira svečanu nedjeljnu župnu misu u 11 sati.

Ostali projekti Zajednice mladih „Osmijeh“ su „Župni križni put“ koji se održava svake godine u Korizmi i kreativna radionica u vrijeme Došašća. Nakon mise nedjeljom održavaju se kateheze, taize molitve, filmski susreti te igranje društvenih igara. Od edukativnih aktivnosti, u Zajednici se održavaju i besplatne radionice stranih jezika za djecu i mlade, i to engleskog, njemačkog, talijanskog i španjolskog jezika.

Posebno bogatstvo Zajednice mladih ove župe jest različitost njezinih članova. Od dobne razlike koja doseže i preko 25 godina (najmanji članovi imaju 6 godina, a najstariji preko 30) do različitih interesa, zanimanja, obrazovanja. Ipak, ono zajedničko što nas povezuje je ljubav prema Bogu i želja da svojim volontiranjem i angažmanom promičemo ispravne vrijednosti u današnjem svijetu gdje je mladima u najosjetljivijim i najnestabilnijim godinama njihovog života teško pronaći svoj vlastiti put.

Osim redovitih aktivnosti i projekata, članovi se odazivaju na različite humanitarne i volonterske akcije i na taj način pomažu jedni drugima da sazrijevaju, šire svoje horizonte, stječu nova poznanstva i prijateljstva, ali se i dobro zabavljaju.