Na skupu je sudjelovao i fr. Srećko Koralija, koji je izlagao unutar dvije tematske cjeline: „Lingvistika i biblijski hebrejski“ („Linguistics and Biblical Hebrew“) i „Međunarodni projekt za sirijski jezik“ („International Syriac Language Project“), objavljeno je na mrežnoj stranici dominikanaca.

Prva cjelina okuplja neke članove Akademije za hebrejski jezik, kao i istraživače iz cijelog svijeta koji se bave pitanjima lingvističkog tumačenja hebrejskog jezika. Fr. Srećko u toj cjelini govorio je o ulozi članova rečeničnog ustrojstva s posebnim naglaskom na izražavanje objekta i padeža u odnosu hebrejskog i sirijskog jezika. Analizirao je manjkavosti gramatika i leksikona u objašnjavanju sintakse i semantike glagolskih oblika koji se koriste uz određene prijedloge i predložio način na koji se u hebrejskim gramatikama i rječnicima mogu preciznije objasniti elementi jezika u kontekstu primjene određenog oblika. Premda gramatike i rječnici načelno objašnjavaju oblike, nerijetko ne daju dovoljno objašnjenja, što rezultira lošim shvaćanjem teksta, nedostatnim prevođenjem, a onda i nepreciznim tumačenjem. To je poglavito slučaj u kontekstu onih koji znaju hebrejski jezik za korištenje u teološke svrhe, no ne bave se istraživački problematikom glagolskih oblika i sintaksom, što rezultira uzimanjem gramatika „zdravo za gotovo“. Nerijetko se čini da je puno toga rečeno i napisano o hebrejskom jeziku, no postoji još mnogo pitanja i istraživanja koja treba napraviti s obzirom na tumačenje leksema, sintakse i semantike. Njegovi argumenti i nove teze, kao i argumenti i teze ostalih sudionika, pridonijet će preciznijem pisanju gramatika i leksikona semitskih jezika.

U cjelini „Međunarodni projekt za sirijski jezik“ koja okuplja istraživače sirijskog jezika i gramatike u svrhu pisanja novog leksikona tog jezika, fr. Srećko govorio je o povijesnim i metodološkim aspektima srednjovjekovnih sirijsko-arapskih rječnika te aspektima rječnika koji su nastali tijekom 19. stoljeća. Prezentirao je arapske prijevode nekih sirijskih pojmova u rječnicima „Bar Bahlula“ i „Bar Alia“. Ti rječnici su također svojevrstan prozor u srednjovjekovnu arapsku literaturu i prijevode djela s grčkog na arapski jezik, odnos kršćanstva i islama, filozofsku i teološku terminologiju i sl.

Što se tiče „mlađih“ rječnika koji su nastajali tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, fr. Srećko ukazao je na metodološke i semantičke paralele između hebrejskih i sirijskih leksikona u objašnjavanja pojmova. Ukazavši na povijesni razvoj semantike, kontekstualnu analizu pojmova i različite metode shvaćanja i objašnjavanja tehničkog vokabulara, fr. Srećko je predložio metodu prema kojoj bi se trebali pisati moderni rječnici i leksikoni. Istaknuto je da su rječnici i gramatike temelj shvaćanja svih humanističkih disciplina jer sve one koriste riječi i terminologiju u prezentiranju vlastitih argumenata i hipoteza. Upravo je iz tog razloga važno što je preciznije moguće pisati gramatike i rječnike jer oni zapravo obuhvaćaju i tumače kompletan jezik.