Pred četveročlanom komisijom u sastavu: fra Raffaele Di Muro (dekan fakulteta), fra Massimo Vedova, fra Juan Miguel Vicente i mentor fra Ivan Karlić (koji je zbog zdravstvenih razloga sudjelovao putem Zooma), fra Ivan je predstavio svoj rad pod naslovom La sequela Christi nelle prediche e nella vita dell’arcivescovo di Zagabria cardinale Alojzije Stepinac, terziario francescano. Ispirazione spirituale del cardinale Stepinac alla „sequela“ di S. Francesco d’Assisi.

Rad je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu, u veoma sažetom obliku, opisani su ključni pojmovi i temeljni elementi franjevačke duhovnosti s posebnim naglaskom na Franjin doprinos i tumačenje riječi „sequela Christi“.

Fra Ivan je dao opis franjevačke duhovnosti koja, obzirom na pojam „sequela Christi“ ima zajedničku polazišnu inspiraciju ali se bitno razlikuje u odnosu na ostale duhovne pokrete 11. – 13. stoljeća koji su bili dosta razvijeni i rašireni u Crkvi onoga vremena.

Nadalje, ista ta Franjina i kasnije franjevačka duhovnost, od prve zajednice širit će se veoma brzo preko brojnih članova prvoga, donekle i drugoga, te na veoma svojstven način i članova trećeg franjevačkog reda. Osvajala je pripadnike svih staleža, laike i klerike, a dotakla je i duhovno pokrenula i oblikovala i brojne članove najviše crkvene hijerahije. Dovoljno je spomenuti da su od pape Pija IX. († 1877.) sljedeća šestorica papa bili pripadnici Franjevačkog svjetovnog reda: Lav XIII. († 1878.), Pio X. († 1914.), Benedikt XV. († 1922.), Pio XI. († 1939.), Pio XII. († 1958.) i Ivan XXIII. († 1963.).

Spomenut je i papa Franjo koji nije formalno pripadao franjevačkom redu, ali ga njegovo nadahnuće, pastoralni program i djelovanje, te prije svega izbor imena, čine izrazito franjevačkim.

U tom smislu fra Ivan je pristupio istraživanju pripadnosti Franjevačkom svjetovnom redu blaženog kardinala, zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, čime se bavi u drugom dijelu rada.

Prema ocjeni mentora prof. dr. o. Karlića, fra Ivan je, iako se ne radi o doktorskom radu kojemu je svojstven istraživački karakter i utvrđivanje nekih novih činjenica, svojim radom donio sasvim nove spoznaje koje do sada još nitko nije istraživao niti objavio.

Fra Ivan daje odgovore na pitanja: koje je stvarno nadahnuće i želja pratilo Stepinca da postane član velike franjevačke obitelji i kako je blaženi kardinal duhovno rastao putem specifične franjevačke duhovnosti s osobitim naglaskom na Franjin doprinos i specifikum pojma „sequela Christi“?

Do odgovora je došao istražujući kardinalove propovijedi, govore i poruke iz vremena od 1934. do 1940. To je vrijeme nadbiskupova ulaska u Franjevački svjetovni red te je upravo u tom vremenu fra Ivan tražio ključni odgovor na pitanje koje je duhovno nadahnuće kardinala Stepinca da „nasljeduje“ sv. Franju Asiškog i u čemu se to očituje.

Fra Ivan Bradarić je trenutno na službi gvardijana Samostana sv. Antuna Padovanskog i župnika Župe sv. Josipa Radnika u Sisku. Jedan je od četvorice nacionalnih duhovnih asistenata Franjevačkoga svjetovnog reda. Studiju je, kako sam kaže, pristupio radi osobne franjevačke formacije i specifičnog apostolata koji nudi izuzetno aktualna bogata duhovna ostavština i poruka sv. Franje Asiškoga i za nas danas, objavila je Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.