Sve prisutne pozdravio je gvardijan fra Ivan Miklenić i pozvao sve prisutne da oni koji znaju obnove znanje, a svi ostali nešto i nauče jer je to posebna prilika.

Predavanje je održao mr. Bela Tonković, koji istražuje povijest samostana i prilike u kojima su živjeli Hrvati Bunjevci koji su došli u Bačku.

Kad su Franjevci sa svojim dalmatinskim narodom 1695. došli u Suboticu, o. Jerko Ludassi-Guganović pretvorio je u privremenu kapelu prizemlje Kaštela, gdje se nalazila jedna prostorija većeg opsega kao i u njoj je s vjernicima slavio misu i dijelio sakramente. Poslije Rakocijeve bune, kad su se 1707. konačno smirili u Subotici, kapela u Kaštelu dobila je svoje uređenje. Kapela je podignuta od početka u čast sv. Mihovilu, jer su vjernici u Subotici bili vojnici i vojničke obitelji. S vremenom je ta prva crkva u Subotici postala premalena da primi sve one vjernike, koji su nedjeljom i blagdanom dolazili na misu. 1720. bio je podignut zvonik na drvenim stupovima uz Kaštel.

Salvatorijanski provincijal iz Mađarske o. Josip Bede obratio se pismenom molbom generalu Teodoru de Pilliers u Segedinu kao glavnom zapovjedniku svih 13 utvrđenja u Bačkoj i zamjeniku carevu, da on izmoli od cara Karla VI. subotički Kaštel Franjevcima za crkvu. Molba je napisana 25. listopada 1723., a na njoj je general Teodor de Pilliers vlastoručno napisao svoj odgovor s odobrenjem da se Kaštel u Subotici daje Franjevcima, kako bi oni mogli napraviti crkvu. Rješenje je dano 6. prosinca 1723.

Na kraju je fra Ivan svima zahvalio, a osobito predavaču.