Rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Leopold I. izdao je 23. rujna 1669. povelju kojom tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu priznaje status i povlastice sveučilišne ustanove. Time je udaren temelj za kasniji razvoj modernoga Sveučilišta u Zagrebu. A budući da je sve krenulo od studija teologije i filozofije, svoju 350. obljetnicu slave i Katolički bogoslovni fakultet i spomenuto sveučilište u čijem je KBF sastavu. Proslava je dala povod Glasu Koncila da mu gost u redovitom intervjuu bude dr. o. Mario Cifrak, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Ton dobrom dijelu razgovora dale su sugovornikove riječi: “Jasno je da je 350 godina Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu… očit pokazatelj koliko je spomenuto sveučilište izraslo iz religijskog, tj. kršćanskoga prostora, koliko je zapravo Sveučilište izraslo iz Crkve. Mislim da je posebno danas, kad se postavlja pitanje koliko bogoslovni fakulteti uopće pripadaju svjetovnomu sveučilištu, važno posvijestiti činjenicu da su zapravo ne samo teologija kao teologija, nego i teolozi kao promotori istraživanja ugrađeni u zagrebačko Sveučilište.” Zašto (je) Crkva tako postupa(la) sa znanošću? Kakve to danas implikacije ima ili bi trebalo imati? – neka su od pitanja na koja odgovara dekan KBF-a.

U tom se kontekstu osvrće i na, ne tako davno, očitovanu nespremnost dijela profesora i studenata zagorebačkoga Filozofskoga fakulteta da na dvopredmetni studij prime kolege s KBF-a. “Mislim da moramo krenuti od studenata, od mladih ljudi. Ne možemo reći mladomu čovjeku da zato što studira na KBF-u ili što želi biti vjeroučitelj(ica) ne može studirati nešto drugo, samo zato što netko misli da to ne ide zajedno. Time se već na početku diskriminiraju mladi ljudi koji žele rasti. Moramo poštovati njihovu slobodu”, kaže dr. Cifrak.