Razgovor je vođen ususret 30. godišnjici potpisivanja Daytonskoga sporazuma. „Vrhbosanska nadbiskupija je 1991. imala oko 530 000 katolika, a Banjolučka biskupija oko 97 000. (…) Na početku 2025. Banjolučka je biskupija ostala na približno 24 000, a Vrhbosanska na oko 118 000 vjernika. Dakle, na okvirno jednoj četvrtini predratnoga broja katolika. Te brojke već same po sebi kazuju kako okolnosti stvorene u Daytonu generiraju nove nepravde“, upozorio je sugovornik.

„Ono što se – kako danas tako i kroz cijelu našu prošlost – pokazuje kao vezivno tkivo Hrvata jest katolička vjera. Stoga smatram da nam je, i pored svih vidljivih izazova, najveći strah: u praktičnom smislu izgubiti tu vjeru. Jer povijest bilježi da je nakon Bečkih ratova 1699. u cijeloj Bosni ostalo samo oko 30 000 katolika. Ali su preživjeli zato što su snagu crpili upravo iz te vjere i nisu se bojali života“, podsjetio je također svećenik Vajdner.

„Srpska dominantna politika otvoreno zaziva disoluciju i pripajanje Srbiji onih dijelova koji su sada pod upravom entiteta Republika Srpska. Pod tim vidom se ‘brinu’ i za Hrvate u Federaciji BiH, zagovarajući treći – hrvatski – entitet koji bi onda, prema njihovu mišljenju, predstavljao lakši put razlazu. Istodobno, o položaju hrvatskoga naroda koji je kao smeće ‘očišćen’ s njihova područja ni ne pomišljaju nešto kazati“, pojasnio je u razgovoru Vajdner.

„U posljednjem desetljeću kao Damoklov mač visi nam nad glavom pitanje migracija i – kako je svojedobno biskup banjolučki u miru Franjo Komarica kazivao – sumnji da je ‘netko negdje’ namislio ovaj prostor isprazniti od sadašnjih žitelja i zamijeniti ljudima s Istoka. Jer nije nikakva tajna kako Arapi kupuju zemlju po Bosni i grade svoje naseobine“, upozorio je u razgovoru za Glas Koncila glavni urednik Katoličkog tjednika Josip Vajdner.